HIDROBIOLOSHKI ZAVOD – OHRID. Prouchuvanjeto na limnoloshkata problematika na Ohridskoto Ezero se belezhi vo trudot na Steindachner F.,1892: Uber einige neue und seltene Fischarten usnj. Denksch. Akad. NJiss., NJien., math. naturnjiss. KL, 59, 357–384. Prvoto doagjanje na S. Stankovikj (1892– 1974), vo 1922 g. vo Ohrid, vo sushtina pretstavuva pochetok na organizirano istrazhuvanje na Ohridskoto Ezero i na negoviot zhiv svet. Toj redovno doagjal sekoe leto vo Ohrid, osven vo tekot na Vtorata svetska vojna i vrshel istrazhuvanja vrz ezeroto, vo sorabotka so pogolem broj domashni i stranski poznati hidrobiolozi. Vo 1932 g. ja objavil prvata sinteza za Ohridskoto Ezero i za negoviot zhiv svet pod naslov: Die Fauna des Ohridsees und ihre Herkunft. Arch. Hdzdrobiol. 23: 557-617. Toj e osnovopolozhnik na Hidrobioloshkata stanica vo Ohrid so mrestilishte, denes poznata kako Hidrobioloshki zavod, koja zapochnala so rabota vo 1935 g. i e prva od takov vid na Balkanskiot Poluostrov. So natamoshni istrazhuvanja i so golemiot broj dobieni rezultati od S. Stankovikj, vo Skopje izleguva vtora monografija za Ohridskoto Ezero, na srpski jazik (1957). Taa izleguva i na makedonski jazik (1959), a vo 1960 g. e podgotvena vo soodveten oblik za strogo nauchna upotreba i izleguva na angliski jazik vo Hag vo Holandija kaj Uilgeierij dr. NJ. Junk, Den Haag Monographiae. So osnovanjeto na Hidrobioloshkata stanica se sozdadeni uslovi za sistematsko i kontinuirano prouchuvanje na Ezeroto i na negoviot zhiv svet, a vo 1979 g. Ezeroto beshe vneseno vo Registarot na svetskoto prirodno bogatstvo (J. Serafimova–Hadjishche, 1985 g., Ohrid.) Po osloboduvanjeto na Ohrid (7 noemvri 1944), otpochnuva noviot razvoj na stanicata odnosno na Hidrobioloshkiot zavod. Statusot na Hidrobioloshkata stanica kako nauchna ustanova e utvrden od strana na Prezidiumot na ASNOM, so akt br. 64 od 4. Ⅺ 1944. LIT.: Bibliografski podatoci za Ohridskoto Ezero, Priredile V. Novevska, D. GJorgonoska, T. Naumoski, V. Mitikj, „Posebni izdanija“, 2, Hidrobioloshki zavod, Ohrid, 1985; Kongres na ekolozite na Makedonija so megjunarodno uchestvo (Kniga na apstrakti), Ohrid, 25–29. Ⅹ 2003; J. Serafimova-Hadjishche, 50 godini zhivot i rabota na Hidrobioloshki zavod od Ohridskiot hidrobioloshki zavod, Jubilejno izdanie, kn. 1, Ohrid, 1985, 9–75; S. Stankovic, Die Fauna des Ohridsees und ihre Herkunf, „Arch. Hdzdrobiol.“, 23, 1932, 557–617; S. Stankovikj, Ohridsko jezero i njegov zhivi svet, Skopje, 1957; S. Stankovikj, Ohridskoto Ezero i negoviot zhiv svet, Skopje, 1959; S. Stankovic, The Balkan Lake Ohrid and its living njorld, Monographdzae Biologicae, Vol.9, Haag, 1960; S. Stankovikj, Encikliklopedija Jugoslavije, t. 5, Zagreb, 1955- 1971, 12. M. T.
Кирилична верзија на написот
ХИДРОБИОЛОШКИ ЗАВОД