GRAGJANSKATA VOJNA VO GRCIJA (1946–1949) – vnatreshna vojna pomegju KPG i monarhistichkata grchka vlada po Vtorata svetska vojna. Po Dogovorot vo Varkiza i obezoruzhuvanjeto na edinicite na ELAS (12. Ⅱ 1945), Vladata pochnala da sproveduva teror protiv oponentskite KPG, EAM, ELAS i osobeno protiv Makedoncite. Vo pochetokot na 1946 g. KPG reshila voeno da se protivstavi na monarhistichkiot rezhim. Gragjanskata vojna pochnala so napadot na policiskata stanica vo s. Litohoro (1946). Vo 1947 g. bile formirani prvite partizanski grupi, a vo oktomvri Vrhovniot partizanski shtab i oblasnite shtabovi za Makedonija, Epir, Tesalija, Peloponez i Trakija, pa e konstituirana i Privremena demokratska vlada na Grcija (PDVG) na slobodnite teritorii. Grchkata vojska (12.000), so pomosh na SAD, zapochnala ofanzivni dejstva protiv edinicite na Demokratskata armija. Vo 1948 g., vo regionot Pind-Gramos, se odvivale golemi voeni operacii za unishtuvanje na partizanskite edinici. Edinicite na DAG trpele porazi na Peloponez i vo Tesalija. Vo avgust 1949 g., po teshki bitki na Gramos i na Vicho, DAG bila porazena i na 15 okt. Privremenata demokratska vlada objavila zapiranje na voenite dejstva. Vo Gragjanskata vojna vo Grcija Makedoncite masovno uchestvuvale na stranata na KPG, edinstvenata politichka sila shto go priznala makedonskiot nacionalen identitet. Vo redovite na DAG vojuvale 15.000 Makedonci, ok. polovinata od silite na DAG. Glavniot shtab na DAG so poseben akt gi priznal pravata na malcinstvata vo Grcija, po shto Makedoncite gi afirmirale svoite etno-kulturni vrednosti. Vo periodot od 1947 do 1949 g., vo Egejskiot del na Makedonija bile otvoreni kursevi za makedonski narodni uchiteli, rabotele 87 makedonski uchilishta so 10.000 uchenici i bile publikuvani vesnici na makedonskiot literaturen jazik. Makedonskiot jazik bil voveden vo bogosluzhbata, bile formirani makedonski kulturno-umetnichki drushtva shto go afirmirale makedonskiot zbor preku pesni i ora. Porazot na KPG vo Grcija (1949) imal teshki posledici za Makedoncite. Makedonskoto ime i makedonskiot jazik povtorno bile zabraneti. Okolu 20.000 Makedonci go zagubile zhivotot, a 60.000 (Makedonci i Grci), megju koi i 28.000 deca, emigrirale vo istochnoevropskite zemji (Jugoslavija, SSSR, Romanija, Vladinite vojnici vo Gragjanskata vojna vo Grcija vo akcija Polska, Ungarija, Bugarija i CHehoslovachka). LIT.: L. Panovska, Gragjanskata vojna vo Grcija (1946–1949), Kraj na edna iluzija, Skopje, 2003; R. Kirjazovski, KPG i makedonskoto nacionalno prashanje 1918– 1914, Skopje, 1982; S. Kiselinovski, Statusot na makedonskiot jazik vo Makedonija (1913–1987), Skopje, 1987; N. Pejov, Makedoncite i Gragjanskata vojna vo Grcija, Skopje, 1968. St. Kis.
Кирилична верзија на написот
ГРАЃАНСКАТА ВОЈНА ВО ГРЦИЈА