GLOBALIZACIJATA I RM -. protivrechen proces, koj sodrzhi ekonomska, politichka, pravna, kulturna, ekoloshka i voena dimenzija. Taa ima i svetol i temen lik, od edna strana gi shiri tehnologijata, informaciite i univerzalnite kulturni vrednosti, a od druga go polarizira svetot na Sever i Jug, t.e. na bogati i siromashni zemji, so tendencija bogatite da stanuvaat s” pobogati a siromashnite s” posiromashni. Vo tekot na svojata tranzicija RM e stavena vo vrtlogot na ovoj ambivalenten proces. Taa, od edna strana, iako zadocneto, se vkluchuva vo procesot na informatichkoto opshtestvo i vo transferot na novite tehnologii, a od druga strana gi trpi vlijanijata od instrumentite na globalizacijata: Megjunarodniot monetaren fond, Svetskata banka, Svetskata trgovska organizacija i drugi. Preku ova vlijanie RM s” povekje stanuva zavisna od „megjunarodnata zaednica“. Tokmu vo imeto na ovaa „megjunarodna zaednica“ se vodat dva tipa vojni: globalizirachki i onie shto se proizlezeni od globalizacijata. RM dozhivea vojna (2001) tokmu od vtoriot vid, pretezhno pottiknata od geopolitichkite interesi na „megjunarodnata zaednica“. Konfliktot zavrshi so potpishuvanje na Ohridskiot ramkoven dogovor (13. Ⅷ 2001) shto dovede do promena na odlikite na drzhavnoto ureduvanje: od drzhava – nacija vo drzhava na etnichki zednici. Toa e otstapuvanje od evropskiot model: drzhava – nacija. LIT.: Zigmund Bauman, Voйnite v erata na globalizaciяta, Sofiя, 2001; Petre Georgievski, Homo globatus i njegova uloga u (dez)integrecionim procesima na Balkanu i posebno u R Makedoniji, Nish, 2005. Pet. G.
Кирилична верзија на написот
ГЛОБАЛИЗАЦИЈАТА И РМ