GERMANSKO-MAKEDONSKI VRSKI I ODNOSI -. se razvivaat preku rabotata na svetite Kiril i Metodij vo Moravija i Panonija (IX v.) i pretstavnicite na car Samuil (Ⅹ v.) kaj germanskiot car Oton Ⅰ vo gradot Kvedlinburg (Ⅹ v.) vo misija za obezbeduvanje priznavanje na makedonskata drzhava. Vo vtorata decenija od XI v., vo vremeto na krstonosnite vojni, del od germanskite krstonosci koi pominuvaat preku makedonskata teritorija ostvaruva kontakti so makedonskoto naselenie. Od Ⅻ do ⅩⅤⅠⅠ v. germanski rudari – Sasi rabotat vo kratovskite rudnici. Vo 1777 g. vo Solun postoi Vicekonzulat na Prusija. Germanskata politika kon Balkanot e proturska. Germanskata diplomatija so vnimanie go sledi izbuvnuvanjeto i tekot na Ilindenskoto vostanie i preku ambasadorot vo Carigrad mu sugerira na sultanot so energichni merki da ja zadushi makedonskata revolucija. Vrz osnova na Mircshteshkiot dogovor, Germanija uchestvuva vo organiziranjeto na zhandarmeriskoto uchilishte vo Solun shto go rakovodi majorot Fon Alten. Pretstavnik na Germanija uchestvuva vo rabotata na Finansiskata komisija za Makedonija. Vo vremeto na Balkanskite vojni zazela neutralen stav i ja prifatila podelbata na Makedonija so Bukureshkiot dogovor. Potpishala taen Dogovor za Sojuz so Bugarija (1915) i garantirala da ja okupira i da ja anektira celata teritorija na Makedonija pod vlasta na Srbija, a vo sluchaj na vojna so Grcija i celiot Egejski del od Makedonija pod vlasta na Grcija. Kon krajot na 1916 g. i vo pochetokot na 1917 g. inicirala, so VMORO na Aleksandrov i na Protogerov, da se proglasi sozdavanje avtonomna makedonska drzhava. Vodachite ne go prifatile toa, za niv Makedonija bila slobodna i nacionalno obedineta vo edinstvena bugarska drzhava. Pred pochetokot na Vtorata svetska vojna na Balkanot Germanija se obvrzala kon Jugoslavija, pri pristapuvanje kon Trojniot pakt, da go dobie Solun. Po prevratot vo Jugoslavija i po otkazhuvanjeto od Trojniot pakt donela odluka za unishtuvanje na Jugoslavija i so Italija dogovorila podelba na Makedonija megju Bugarija i Italija, odnosno Albanija. Pred kapitulacijata na Bugarija (letoto 1944) Germanija go aktivirala planot da proglasi sozdavanje nezavisna drzhava Makedonija so VMRO na Ivan Mihajlov. Po proglasuvanjeto na drzhavnata samostojnost i na nezavisnosta Germanija ja poddrzhala Grcija za sprechuvanje na priznavanjeto i za priem vo ON pod ustavnoto ime. Taa ja prizna RM kako PJRM. SR Germanija ja priznava RM na 8. Ⅳ 1993 g. Diplomatskite odnosi se vospostavuvaat na 16. Ⅻ 1993 g. i so toa (1992) se otvora konzulat na SR Germanija vo Skopje. Prv vonreden i opolnomoshten ambasador na SR Germanija vo RM e Hans Lotar shtefan (Hans Lotar Stepan). Prv vonreden i opolnomoshten ambasador na RM vo SR Germanija e Srgjan Kerim. IZV.: GJorgji Stojchevski, Germanski dokumenti za politikata na Germanija i evropskite golemi sili vo Makedonija 1904–1910 godina, Skopje, 2005. LIT.: Ahil Tunte, Republika Makedonija – prva dekada (1990–1999), Skopje, 2005; Makedonija vo bilateralnite i multilateralni dogovori, Skopje, 2000; Makedonija vo megjunarodnite dogovori 1913– 1940, Skopje, 2006; Hans Lotar-shtepan, Makedonskiot jazol, Skopje, 2004; Germanski dokumenti za Makedonija, 1, redakcija na d-r Marjan Dimitrievski, Skopje, 2001. T. Petr. i M. Min. Krste Germovshakjir
Кирилична верзија на написот
ГЕРМАНСКО-МАКЕДОНСКИ ВРСКИ И ОДНОСИ