FRANCUSKO-MAKEDONSKI VRSKI I ODNOSI. Najstaroto spomnuvanje na neshto makedonsko vo kulturnata riznica na Francija e „la gent de Samuel“ – narodot na Samuil vo najstarata francuska pesna od Roland (Chanson de Roland, ⅩⅠⅠ v.). Prv patopisec shto ja spomnuva Makedonija e Bertrandon de la Brokier (Bertrandon de la Brokier) vo „Patuvanje preku moreto“ (ⅩⅤ v.). Po nego i patepiscite Pjer Belon, Filip Difren-Kane, Rober de Dro, Pol Luka, Motre, sharl Sonini, Enri Mari-Kuznieri, Fransoa Pukvil, Antoan Olivie, Ami Bue, shevro, Rene Mile, no i konzulot Feliks de Bozhur (Solun, 1787– 1797) vo „Vodzage militaire dans l’Empire othoman“. Francija prva otvora konzulat vo Solun (1688) i vo Bitola (1854). Od krajot na ⅩⅤⅠⅠ i pochetokot na ⅩⅤⅠⅠⅠ v. se inten-Anatol Frans ziviraat trgovskite odnosi, se sproveduva katolichka propaganda (preku aktivnosti na diplomatite, na katolichkite misioneri-lazaristi, otvoranje nivni uchilishta (1855 g. vo Bitola, potoa vo Solun, Kukush, Kavala, Enidje-Vardar), kulturni i humanitarni institucii. Interesot na Francija za Makedonija se zgolemuva po pojavata na Makedonskoto nacionalnoosloboditelno dvizhenje. Istaknati Francuzi se zalagaat za podobruvanje na polozhbata na naselenieto vo Makedonija: pisatelot i akademik Anatol Frans so govor na pariski miting (1903), balkanologot Viktor Berar so trudovite „La Turljuie et l’Hellenisme Contemporaine“ (1895), „La Macedonie“ (1897), „La Politiljue du Sultan“ (1898) i „Pro Macedonia“ (1904), kako i osvrt na solunskite atentatori vo „La Revue de Paris“ (juni 1903). Pred Ilindenskoto vostanie vo Pariz pochnuva da izleguva vesnik na MRO „Le Mouvement Macedonien“. ZHan ZHores Po vostanieto pratenicite vo francuskiot parlament ZHan ZHores i Franse De Presanse baraat energichno reshavanje na makedonskoto prashanje. Makedonskiot komitet (formiran vo Pariz vo fevruari 1903 g.) organizira megjunaroden miting vo pariskiot teatar „Sara Bernar“ (25. Ⅹ 1903) na koj prisustvuvaat vidni lichnosti na politichkiot i kulturniot zhivot na Francija, V. Britanija, Italija i na SAD i se usvojuva rezolucija so baranje do golemite sili za zapiranje na nasilstvoto vo Makedonija. Rezultat e golemata akcija za sobiranje parichni i drugi sredstva za pomosh na nastradanoto naselenie vo Makedonija. Francija uchestvuva vo realiziranjeto na Mircshtegskata spogodba vo Serskiot sektor, do Mladoturskata revolucija. Vo Prvata svetska vojna francuskata armija e rasporedena na juzhniot del od Solunskiot front. Vo francuskite politichki krugovi kon krajot na vojnata postojat idei za sozdavanje posebna makedonska drzhavna edinica pod garancija na golemite sili. Francuskata vlada vo proletta na 1918 g., bara od shtabot na Francuskata armija vo Solun da organizira temelna anketa/istrazhuvanje za da se ispitaat site ekonomski politichki, etnografski, istoriski i drugi karakteristiki na Makedonija. Se formira tim od francuski nauchnici, koi po dvomesechna rabota sred makedonskiot narod podgotvuvaat Izveshtaj za sostojbata vo Makedonija, vo koj konstatiraat deka makedonskiot narod ne e del od srpskiot, od bugarskiot, a najmalku od grchkiot narod, tuku poseben slovenski narod, kojshto zboruva na svoj makedonski jazik i chie osloboduvanje treba da se reshi vo ramkite na edna Juzhnoslovenska federacija. Rene Pikar, eden od ekspertite za makedonskoto prashanje, sostavuva pismen koncept za idninata na Balkanot („avtonomija na Makedonija e edinstvenoto reshenie za makedonskiot problem“), a svoeto voodushevuvanje od Makedonija i Makedoncite go izrazuva i Edmond Bushie „de Bel La Macedonie et Les Macedoniens“ (1922). No na Pariskata konferencija Francija e za potvrduvanje na podelbata na Makedonija. Megju dvete svetski vojni Pariz e edno od sredishtata na makedonskata intelegencija. Vo sheesetitte godini od minatiot vek Makedonci od ekonomski prichini emigriraat vo Francija. Vrz osnova na Spogodba megju Vladata na SFRJ i R Francija (28. Ⅺ 1972) vo Skopje se otvora Francuskiot kulturen centar. R Francija ja priznava RM na 8. Ⅳ 1993 g., a diplomatskite odnosi se vospostavuvaat na 27. ⅩⅠⅠ 1993 g. Prv vonreden i opolnomoshten ambasador na RM vo R Francija e Luan Starova. Prv vonreden i opolnomoshten ambasador na R Francija vo RM e Patrik Krisman. Vo oktomvri 1995 g. se otvora pochesen konzulat na R Francija vo Bitola. Za prv pochesen konzul e naznachena Kaliopi Krivashija Stilinovikj. Vo juni 1996 g. vo Bitola se otvora konzulat na R Francija. Vo soglasnost so Spogodbata za prashanjata na sukcesijata na SFRJ (2001), so raspredelbata na diplomatskokonzularniot imot na poraneshna Jugoslavija, RM ja dobiva zgradata na Generalniot konzulat na SFRJ vo Pariz, vo koj denes e smestena Ambasadata na RM. IZV.: Francuski dokumenti za istorijata na makedonskiot narod, t. 1, 1878-1879, Skopje, 1969. LIT.: Margarita Peshevska, Politikata na Francija kon Makedonija (od Berlinskiot kongres do 1903 godina), Skopje, 1993; Ahil Tunte, Republika Makedonija-prva dekada (1990-1999), Skopje, 2005. T. Petr.
Кирилична верзија на написот
ФРАНЦУСКО-МАКЕДОНСКИ ВРСКИ И ОДНОСИ