FISKALNA POLITIKA – upotreba na javnite prihodi i rashodi za dejstvuvanje vrz makroekonomskite agregati, odnosno vrz vkupnata ekonomska aktivnost. Na kratok rok fiskalnata ekspanzija dejstvuva vrz porastot na bruto domashniot proizvod i na vrabotenosta. Dolgorochnite efekti na fiskalnata ekspanzija se ogranicheni, bidejkji predizvikuvaat inflatoren pritisok, porast na kamatnite stapki i opagjanje na investiciite i proizvodstvoto. Vo vreme na recesii (opagjanje na ekonomskata aktivnost) vladite ja koristat t.n. diskreciona fiskalna politika za zazhivuvanje na ekonomskata aktivnost, preku namaluvanje na danochnite stapki i zgolemuvanje na javnata potroshuvachka, ili preku kombinacija na dvete merki. Obratno se postapuva vo vreme na ekspanzija (inflatoren pritisok vo ekonomijata). Fiskalnata politika mozhe da dejstvuva i preku t.n. avtomatski stabilizatori (vladite ne prezemaat nikakvi merki, a danochnite zafakjanja i javnata potroshuvachka avtomatski se prisposobuvaat na sostojbata na ekonomijata – ekspanzija ili recesii). Fiskalnata politika vo SFRJ i vo SRM se karakterizirashe so nekonzistentnost i neefikasnost shto proizleguvashe od nestandardnite i mehanichki povrzani danochni prihodi na federacijata, republikite, avtonomnite pokraini, opshtinite i samoupravnite interesni zaednici koi, istovremeno, se javuvaa i kako centri na finansisko odluchuvanje i troshenje na javnite prihodi. Vo ranite tranzicioni godini fiskalnata politika beshe ekspanzivna (budjetskite deficiti iznesuvaa –9,8%, 1992 g., i –13,4%, 1993 g.) i kreirashe inflatoren pritisok vo ekonomijata. Vo tekot na 1994 g. budjetskite deficiti (centralniot budjet i vonbudjetskite fondovi) padnaa na –2,7% i ostanaa vonredno niski do deneshni dni (iskluchok pravat konfliktnata 2001 g. i postkonfliktnata 2002 g.). Tie ostanaa niski, i pokraj znachajnite obvrski na budjetot vrzani za servisiranjeto na nadvoreshniot dolg i osobeno na vnatreshniot dolg (sanacija na bankite, restrukturiranje na pretprijatijata, obvrski kon staroto devizno shtedenje i od denacionalizacijata). Od ovoj aspekt, fiskalnata politika dade znachaen pridones vo odrzhuvanjeto na cenovnata stabilnost, na stabilnosta na devizniot kurs i voopshto na fiskalnata odrzhlivost. Iako, generalno, fiskalnata politika vo Makedonija po 1992 g. mozhe da se oznachi kako prudentna, taa e soochena i so odredeni slabosti: (1) nepovolna struktura na budjetskite troshoci (v. tranzicija na makedonskata ekonomija) i (2) naglasena restriktivnost vo oddelni godini, a zaedno so monetarnite kontrakcii, tie pridonesoa za pojavata na epizodite na deflacija vo makedonskata ekonomija (1999 i 2004 g.) i bea edna od prichinite za niskite stapki na ekonomskiot rast. IZV.: EBRD, Transition report za soodvetnite godini. LIT.: M. Parkin, M. Ponjell, K. Matthenjs, Economics, Fifth Edition, Pearson Education, London, 2003; K. Bogoev, ZH. Atanasovski, Danochniot sistem na Makedonija, Skopje, 1994. T. F.
Кирилична верзија на написот
ФИСКАЛНА ПОЛИТИКА