FIGURATIVNA UMETNOST. Pochetocite na sovremenata makedonska umetnost se povrzani za figurativnite pretstavi shto imaat svoj kontinuiran razvoj vo tekot na celiot ⅩⅩ v. Se pojavuvaat povekje stilski izrazi, pochnuvajkji od impresionizmot i ekspresionizmot (D. A. Pandilov, N. Martinoski, L. Lichenoski), a vo 50-tite godini intimizmot, fovizmot, nadrealizmot (V. GJorgjievski, V. Kodjoman, S. Kunovski). Vo 60-tite i 70-tite godini dominira ekspresionistichkata struja (P. Mazev, G. CHemerski). Pokraj ova evidentna e pojavata na novata figuracija, hiperrealizmot i novata slika (N. Frangovski, T. Lulovski, R. Anastasov, D. Manev, A. Stankovski). LIT.: Boris Petkovski, Sovremeno makedonsko slikarstvo, Skopje, 1981. Z. Al.-B. stor, zalagajkji se za demokratizacija i socijalizacija na umetnosta. Priredil povekje samostojni izlozhbi vo RM i stranstvo: Valevo (1973; 1976), Skopje (1973, 1975, 1976, 1978 – so Simon shemov, 1985, 1986), Belgrad (1976), Kairo (1984), Bitola (1986), Negotino (1986), Zrenjanin (1986), Belgrad (1986). LIT.: LjupkaDamjanovska, Makedonskimladi umetnici, Salon MSU (katalog), Beograd, 1975/1976; BorisPetkovski, Figuracija 1970 godina, Deveti Plavi Salon (katalog), Zadar, 1977, 91, 97, 103 (so 2 reprodukcii); Antologija na makedonskata Kocho Fidanoski: „Kon nedofatlivoto“, diptih (1989)
Кирилична верзија на написот
ФИГУРАТИВНА УМЕТНОСТ