DIMITROVSKI, Todor

DIMITROVSKI, Todor (s. Podles, Veleshko, 19. Ⅱ 1922 – Skopje, 15. XI 2000) – lingvist, knizheven istorichar i preveduvach. Na 10 godini, negovite roditeli se preselile vo Skopje (1932), kade shto zavrshil osnovno uchilishte i gimnazija (1940), Filozofski fakultet (1954) i habilitiral so trudot „Internacionalniot sloj vo jazikot na Krste Misirkov” (1970). Rabotel kako preveduvach vo Makedonskata redakcija na TANJUG, nekolku godini vo v. „Trudbenik” (1945-1949), a potoa bil lektor vo knigoizdatelstvata „Novo pokolenie” i „Kocho Racin” (1950-1953). Ostatokot od rabotniot vek (do penzioniranjeto) go pominal vo Institutot za makedonski jazik „Krste Misirkov” kako asistent, nauchen sorabotnik, vish nauchen sorabotnik i nauchen sovetnik (1. Ⅹ 1953 – 30. IX 1984). Bil rakovoditel na Oddelenieto za leksikografija i leksikologija (1966-1984), pretsedatel na Sojuzot na literaturnite preveduvachi na Makedonija (1982-1989), glaven i odgovoren urednik na sp. „Literaturen zbor”, chlen na Redakcijata na sp. „Makedonski jazik” i pochesen chlen na DPM. Toj e eden od trojcata sostavuvachi na tritomniot „Rechnik na makedonskiot jazik so srpski tolkuvanja” (1961, 1965 i 1966) i eden od avtorite na „Makedonski pravopis so pravopisen rechnik. Opsht del” (1968) i „Pravopis na makedonskiot literaturen jazik” (1969 i 1979), kade shto ja obrabotil transkripcijata na tugjite iminja, interpunkcijata i pravopisnite znaci. Toj e i eden od chetvoricata obrabotuvachi na materijalot vo chetirite to-ma „Rechnik na makedonskata narodna poezija” (1983, 1987, 1993 i 2001). Avtor e i na nad 400 lingvistichki i literaturno-istoriski prilozi i prevel golem broj knizhevni dela od ruski, germanski i od juzhnoslovenskite jazici na makedonski (N. Tihonov, D. kjosikj, G. S. Prlichev, D. Obradovikj, A. Kovachikj, A shenoa, R. Marinkovikj, F. Kafka, M. sholohov, N. V. Gogolj, I. Andrikj, P. Bak, M. Drzhikj i B. kjopikj) i od makedonski na srpski jazik (S. Popov i G. S. Prlichev). Avtor e i na povekje uchebnici za osnovnoto i za srednoto obrazovanie (Makedonska gramatika za Ⅷ oddelenie i za Ⅳ klas gimnazija i Pouki za jazikot za Ⅲ i Ⅳ oddelenie i za decata na Makedoncite vo stranstvo). BIB.: Znachenja i upotreba na predlozite vo makedonskiot literaturen jazik, Skopje, 1956; Od Pejchinovikj do Racin, Skopje, 1982; Rechnikot na „Beli mugri”, Skopje, 1990; Rechnik na literaturni izrazi, Skopje, 1996; Podvigot na Miladinovci, Skopje, 2000; Nivnata maka na peroto, Skopje, 2000; Konfrontativen rusko-makedonski rechnik, Skopje, 2001; Frazeoloshki rechnik na makedonskiot jazik, Skopje, 2003 (koavtor Tashko shirilov). PRIREDIL: Grigor Prlichev, Sobrani tekstovi, Skopje, 1974; Kole Nedelkovski, Stihovi, Skopje, 1975; Za makedonskiot jazik, Skopje, 1978; Kole Nedelkovski, Sobrano delo, Skopje, 1981; Dimitrija i Konstantin Miladinovci, Zbornik na narodni pesni, Skopje, 1983. LIT.: 50 godini Institut za makedonski jazik „Krste Misirkov” (1953-2003), Skopje, 2003, 103–105. S. Ml.


Кирилична верзија на написот
ДИМИТРОВСКИ, Тодор
 

Leave a comment

Вашата адреса за е-пошта нема да биде објавена. Задолжителните полиња се означени со *