CRKOVNO-UCHILISHNI OPSHTINI VO MAKEDONIJA – posebni crkovno-prosvetni i opshtestveni institucii, ushte od vremeto na sozdavanjeto na prvite hristijanski crkovnoreligiozni opshtini. Vo Ohridskata arhiepiskopija bila zachuvana nivnata izvesna crkovnoopshtestvena samouprava vo reguliranjeto na religiozno-prosvetnite, brachno-semejnite, imotno-naslednite i dr. dela. So ukinuvanjeto na Ohridskata arhiepiskopija (1767) nejzinite eparhii i crkovni opshtini potpadnale pod jurisdikcijata na Carigradskata patrijarshija. Preku opshtinite bil shiren elinizmot so bogosluzhba i nastava na grchki jazik, grchki uchebnici, literatura i shirenje na grchkoto vlijanie i kultura vo Makedonija. Vo ⅩⅠⅩ v., so pojavata i zasiluvanjeto na prerodbenskoto dvizhenje na ekonomski zajaknatoto makedonsko gragjanstvo i inteligencijata, zapochnal procesot na prezemanje na postojanite i osnovanje na novi crkovnouchilishni opshtini vo Makedonija. Tie zapochnale da gradat crkvi, manastiri, narodnoopshtinski uchilishta vo koi nastavata se izveduvala na narodniot govoren makedonski jazik i besplatno, a bogosluzhbata na crkovnoslovenski jazik. Na toj nachin tie se zdobile so tipichno makedonski belezi i karakteristiki. Osamostoenite opshtini kon sredinata na vtorata pol. na ⅩⅠⅩ v. ja prezele celokupnata crkovno-prosvetna i opshtestvena dejnost od racete na Patrijarshijata. Vo novite uslovi opshtinite gi ureduvale uchilishtata, crkvite, manastirite; vo niv postavuvale uchiteli i sveshtenici, koi nastavata i bogosluzhbata ja izveduvale na razbirliv jazik. Dejnosta na osamostoenite crkovno-uchilishni opshtini, osobeno od 60-tite godini na ⅩⅠⅩ v., prirodno vodela kon sozdavanje svoja narodna crkva, t.e. vozobnovuvanje na Ohridskata arhiepiskopija kako makedonska nacionalna crkva. LIT.: A. Trajanovski, Crkovno-uchilishnite opshtini vo Makedonija, Skopje, 1988. Al. Tr.
Кирилична верзија на написот
ЦРКОВНО-УЧИЛИШНИ ОПШТИНИ ВО МАКЕДОНИЈА