BUGARSKO-AVSTROUNGARSKI VOEN SOJUZ (1915–1918). Po zapochnuvanjeto na Prvata svetska vojna na Balkanot Bugarija, nominalno neutralna, zabrzano se podgotvuvala za vleguvanje vo vojna protiv Srbija za zavladuvanje na Makedonija. Avstro-Ungarija ja zapochnala vojnata protiv Srbija (29. Ⅶ 1914). Pretsedatelot na Vladata na Bugarija Vasil Radoslavov (2. Ⅷ) go izvestil ambasadorot na Avstro-Ungarija vo Sofija za nachelna soglasnost Bugarija da vleze vo vojna protiv Srbija. Oddolzhuvala so pristapuvanjeto do letoto 1915 g. za da obezbedi maksimalni dobivki. Bugarija so Avstro-Ungarija skluchila Spogodba za voen sojuz (24. Ⅷ / 6. IX 1915). Avstro-Ungarija se soglasila Bugarija da ja okupira i da ja anektira celata teritorija na Makedonija pod srpska vlast, dvete zoni nabelezheni vo Bugarsko-srpskiot dogovor (29. Ⅱ–13. Ⅲ 1912) „spornata” i „nespornata.” Vo sluchaj na vojna so Grcija Bugarija da gi okupira i da gi anektira teritoriite shto gi dobila Grcija so Bukureshkiot miroven dogovor (1913). Avstro-Ungarija se obvrzala na Bugarija da $ dade (zaedno so Germanija) voen zaem od 200 milioni franci. Prashanjeto za skluchuvanje mir bilo ostaveno da se reshi so skluchuvanje posebna spogodba. Istiot den vo Ples Bugarija, Avstro-Ungarija i Germanija potpishale Voena konvencija. Na 14. Ⅹ Bugarija $ objavila vojna na Srbija. Bugarskite armiski edinici go okupirale pogolemiot del od Makedonija, do linijata Ohrid – Orfanski Zaliv, kako i Istochna Srbija so Kosovsko-metohiskata oblast, vkluchuvajkji ja i oblasta Gora naselena so Makedonci muslimani. Bugarija ostanala lojalna chlenka na voeniot sojuz do kapitulacijata (29. IX 1918) do pot-pishuvanjeto na Konvencijata za primirje so silite na Antantata. LIT.: Makedonija vo megjunarodnite dogovori Ⅰ (1913–1940), Skopje, 2006; Balkan-ski ugovorni odnosi, (1876–1918), Beograd, 1998. M. Min.
Кирилична верзија на написот
БУГАРСКО-АВСТРОУНГАРСКИ ВОЕН СОЈУЗ