BUDJET NA REPUBLIKA MAKEDONIJA – godishen plan za finansiranje na funkciite i obvrskite na drzhavata, a se sostoi od godishna procenka na prihodite i na rashodite po nameni. Prihodite i rashodite vo budjetot se predviduvaat i se odobruvaat za idniot period, po pravilo za edna godina, koja se narekuva budjetska ili fiskalna godina. Spored makedonskoto budjetsko zakonodavstvo, budjetskata godina se sovpagja so kalendarskata, odnosno zapochnuva na 1. I, a zavrshuva na 31. Ⅻ. Budjetot go donesuva Sobranieto na RM. Vo taa smisla, budjetot pretstavuva akt so zakonska i administrativna sila. Od nego proizleguvaat ovlastuvanja i obvrski za organite na izvrshnata vlast, koi go izvrshuvaat budjetot, da gi realiziraat prihodite predvideni so budjetot i da gi izvrshuvaat rashodite vo visina i za nameni shto se odboreni vo budjetot. Vo budjetot na RM brojkite za prihodite i rashodite se iskazhuvaat spored prethodno utvrdena klasifikacija, a nivniot obem e usoglasen so ekonomskata politika i materijalnite mozhnosti na zemjata. Budjetot na RM go sochinuvaat sredstvata na korisnicite od oblasta na zakonodavnata, izvrshnata i sudskata vlast, odnosno budjetot na centralnata vlast, kako i budjetite na: Fondot za penzisko i invalidsko osiguruvanje, Fondot za zdravstveno osiguruvanje, Fondot za patishta, Fondot za vodi, Fondot za zashtita i unapreduvanje na zhivotnata sredina i prirodata i Agencijata za vrabotuvanje na RM. Spored opfatot, budjetot na RM e tip na konsolidiran budjet shto gi opfakja budjetot na centralnata drzhavna vlast i budjetite na drugite javnopravni tela koi se nositeli na javni funkcii i imaat odredena finansiska avtonomija (zasebni prihodi i sl.). Vo terminologijata na javnite finansii, ovoj tip na budjet e poznat pod nazivot „konsolidiran budjet na centralnata drzhava”. Prihodite na budjetot na centralnata drzhavna vlast se obezbeduvaat od: a) danoci (danok na dobivka, personalen danok na dohod, danok na dodadena vrednost, akcizi); b) carini i drugi davachki od megjunarodnata trgovija i transakcii; v) taksi; g) nedanochni prihodi; d) donacii primeni od zemjata i od stranstvo; gj) drugi prihodi ostvareni vo soglasnost so zakon. Pokraj toa, prihodi na budjetot se i zaemite od zemjata i od stranstvo, so koi se finansira budjetskiot deficit. Prihodite na budjetite na fondovite, kako sostaven del na budjetot na RM, se obezbeduvaat od: pridonesi (od plati), nadomestoci, transferi od budjetot na centralnata drzhavna vlast, donacii od zemjata i od stranstvo i od drugi prihodi steknati vo soglasnost so zakonot. Rashodite na budjetot na RM gi sochinuvaat: a) tekovni rashodi (plati, naemnini i nadomestoci, rashodi za stoki i uslugi, tekovni transferi i kamatni plakjanja); b) kapitalni rashodi (nabavka na kapitalni sredstva i kapitalni transferi); v) davanje zaemi i sredstva za kupuvanje na hartii od vrednost; i g) otplata na glavnicata na vnatreshniot i nadvoreshniot dolg. Deficitot na budjetot na RM se finansira so zemanje zaemi od zemjata (preku emisija na kratkorochni hartii od vrednost, t.e. drzhavni zapisi, a od neodamna i na drzhavni obvrznici) i od stranstvo. So finansiskite sredstva na budjetot na RM upravuva trezorot, koj e vo ramkite na Ministerstvoto za finansii. Vkupnite prihodi na budjetot na RM uchestvuvaat so 35,5% vo bruto domashniot proizvod vo 2005 g. Danochnite prihodi, shto gi opfakjaat danocite na budjetot na centralnata drzhavna vlast i pridonesite na fondovite (PIOM, za zdravstvo i za vrabotuvanje) chinat skoro 84% od vkupnite prihodi na budjetot na RM vo 2005 g. Samo danochnite prihodi na centralnata drzhavna vlast chinat 55% od vkupnite budjetski prihodi na RM za 2005 g. Megju oddelnite danoci, najvazhna uloga imaat: danokot na dodadena vrednost, akcizite i personalniot danok na dohod. Samo danocite na potroshuvachkata (DDV i akcizite) imaat uchestvo od rechisi 70% vo danochnite prihodi, ili 13,7% vo BDP, so shto RM se vbrojuva vo zemjite so najvisoka zastapenost na ovie danoci vo svetot. Visokoto uchestvo na danocite na potroshuvachkata, od aspekt na ekonomskite efekti na shtedenjeto i investiciite, ekonomski e opravdano, no od socijalno-politichki aspekt e nepovolno poradi regresivnite efekti na ovie danoci. Vo strukturata na vkupnite rashodi dominantno uchestvo imaat tekovnite rashodi so skoro 90% vo 2005 godina. Najgolemi rashodni stavki vo 2005 godina se platite i nadomestocite (22,8%) i socijalnite transferi (46,8%). Kapitalnite rashodi vo 2005 g. belezhat uchestvo od samo 10,2% vo vkupnite rashodi na budjetot na RM, shto zboruva za nepovolnata struktura na vkupnite budjetski rashodi koja, kako takva, ne e vo funkcija na pottiknuvanje na ekonomskiot rast. Znachajna karakteristika na budjetot na RM pretstavuva sostojbata so budjetskiot deficit. Pochnuvajkji od 1993 g., fiskalnata politika beshe nasochena kon ostvaruvanjeto na oddrzhliva fiskalna pozicija vo ovoj pogled. Merkite na fiskalnata konsolidacija, koi glavno se prezemaa vo sferata na budjetskite rashodi, pridonesoa budjetskiot deficit vo periodot 1995-1998 da se odrzhuva na nivo do 2% od BDP. Po konfliktnite godini (2001 i 2002), koga budjetskite deficiti naglo se zgolemija (7,2% i 5,7% od BDP, respektivno), vo 2003 g. javnite finansii se konsolidiraa, taka shto vo ovaa godina deficitot se namali na 1,7% od BDP, a vo slednite godini, zakluchno so 2005 g., se spushti pod 1% od BDP (odnosno 0,6% vo 2005 g.). IZV.: Ministerstvo za finansii na Republika Makedonija, „Bilten”, 11-12, 2006.LIT.: ZHivko Atanasovski, Javni finansii, Ekonomski fakultet, Skopje, 2004. ZH. A.
Кирилична верзија на написот
БУЏЕТ НА РЕПУБЛИКА МАКЕДОНИЈА