BOGORODICA (Bogorotka, Bogomajka, Bozhja Majka, Deva Marija) – spored Biblijata, Bozhja majka, majka na Spasitelot Isus Hristos. Kon nea narodot ima izgradeno poseben odnos na pochit. Se veruva deka taa e narodna zastapnichka pred nejziniot sin Isus i deka mu gi prenesuva molitvite i zhelbite. Prisutna e i vo baenjata. Taa e zashtitnichka na leunkite, poradi shto koga se poroduvaat ja povikuvaat da im pomogne. Isto taka, se veruva deka taa im pomaga i na zhenite shto nemaat deca. Zatoa vakvite zheni odele vo crkvite posveteni na Bogorodica i se molele pred nejzinite ikoni. Vo Makedonija nea ja pochituvale i Turcite, imenuvajkji ja kako Muarem Ana, i ja povikuvale koga nekoja zhena se poroduvala. Vo narodnite pesni edni rastenija (pchenica, grozje) taa gi blagoslovuva, zatoa shto $ se poklonile, a drugi gi prokolnuva (evla, jasika) zatoa shto ne go storile toa. Ima mnogu predanija za chudotvorni (zhivotvorni) ikoni povrzani so nejzinoto ime. Narodot praznuva povekje praznici povrzani so nejzinoto ime: Rozhdestvo na Presveta Bogorodica – Mala Bogorodica, (21/8. IX), Vovedenie na Presveta Bogorodica, (4. Ⅻ/21. XI) Blagoveshtenie, (7. IV/25. Ⅲ), Uspenie na Presveta Bogorodica – Golema Bogorodica (28/15. Ⅷ), Sobor na Presveta Bogorodica (8. I/26. Ⅻ), Pokrov na Presveta Bogorodica (14/1. Ⅹ), Pojas na Presveta Bogorodica (13.IX/31. Ⅷ) itn. LIT.: Marko Cepenkov, Makedonski narodni umotvorbi, kniga devetta Narodni veruvanja, Detski igri, redaktirale Kiril Penushliski i Leposava Spirovska, Skopje 1972, 20; Joakim Krchovski, Sobrani tekstovi, priredil Blazhe Koneski, Skopje, 1974; Marko Kitevski, Makedonski praznici, Skopje, 2001. M. Kit.
Кирилична верзија на написот
БОГОРОДИЦА