BLAGAJNICHKI ZAPISI NA NBRM – kratkorochni hartii od vrednost shto gi izdava NBRM. Blagajnichkite zapisi se prodavaat po diskontiran iznos, a na denot na dostasuvanjeto se isplakja nivnata nominalna vrednost, pri shto razlikata megju nominalniot i diskontiraniot iznos ja pretstavuva kamatata shto ja nosat blagajnichkite zapisi. Blagajnichkite zapisi mozhat da se se izdavaat so razlichni rokovi na dostasuvanje, kako: 3, 7, 14 i 28 dena. Blagajnichkite zapisi se izdavaat vo dematerijalizirana forma, a NBRM vodi registar na sopstvenosta na blagajnichkite zapisi. NBRM gi prodava blagajnichkite zapisi na aukcii, na koi mozhat da uchestvuvaat samo komercijalnite banki. Aukciite se odrzhuvaat vo redovni termini, a postojat dva osnovni tipa tenderi: tenderi so iznosi i tenderi so kamatni stapki. Kaj tenderite so iznosi, vkupniot iznos na blagajnichkite zapisi shto se nudi na prodazhba i kamatnata stapka se odredeni od NBRM, a bankite dostavuvaat ponudi samo za iznosot na blagajnichkite zapisi shto sakaat da gi kupat. Kaj tenderite so kamatni stapki, centralnata banka odnapred go utvrduva samo vkupniot iznos na blagajnichkite zapisi shto go nudi na prodazhba, dodeka ban-kite licitiraat so iznosite i kamatnite stapki. Aukciite na blagajnichkite zapisi za prv pat se vovedeni kako instrument na monetarnoto reguliranje na 14. Ⅱ 1994 g. Pochnuvajkji od 2000 g., blagajnichkite zapisi se osnovniot instrument preku koj se vodi monetarnata politika vo RM, dodeka nivnata kamatna stapka e glavnata referentna kamatna stapka na NBRM. Pritoa, preku promena na visinata na kamatnata stapka na blagajnichkite zapisi i na tipovite tenderi, centralnata banka isprakja signali za nasokata na monetarnata politika. Vo uslovi na vishok na likvidni sredstva vo bankarskiot sistem, t.e. pri zgolemena ponuda na pari, centralnata banka gi upotrebuva aukciite na blagajnichkite zapisi kako instrument za povlekuvanje pari. Togash, taa go zgolemuva iznosot na blagajnichkite zapisi shto go nudi za prodazhba i gi zgolemuva nivnite kamatni stapki. Obratno, dokolku centralnata banka oceni deka kolichestvoto pari vo optek e na blagajnichkite zapisi shto go prodava i gi namaluva nivnite kamatni stapki. Vo prodolzhenie, ako centralnata banka saka da gi stabilizira pazarnite kamatni stapki, togash taa primenuva tenderi so iznosi, a ako saka da ja pottikne ulogata na pazarnite sili vo formiranjeto na kamatnite stapki, taa primenuva tenderi so kamatni stapki. LIT.: LJupcho Trpeski, Pari i bankarstvo, Economdz Press, Skopje, 2003, 502–506; Kiki Mangova Ponjavikj, Vancho Kargov, 60 godini centralno bankarstvo vo Republika Makedonija, Narodna banka na Republika Makedonija, Skopje, 2006, 133. G. P.
Кирилична верзија на написот
БЛАГАЈНИЧКИ ЗАПИСИ НА НБРМ