BALKANSKA FEDERACIJA/ KONFEDERACIJA – proekt za sozdavanje makedonska drzhava i balkanska federacija / konfederacija shto go pretstavil vo Evropa i go populariziral Pol Argirijades (1869-1894). Makedonskiot intelektualec Spiro Gu-Naslovot na sp. „Balkanoslavika”, Prilep Blapchev (od Lerin) objavil (1887) svoj proekt za Istochna federacija na Balkanot od osum drzhavikonstituentki: Makedonija (vo nejzinite geografski i etnichki granici), Epiroalbanija, Evropska Turcija, Crna Gora, Romanija, Srbija, Bugarija i Grcija. Makedonskite socijalisti se zastapuvale za sozdavanje samostojna Makedonska Republika vo Federacija na balkanskite republiki. Vo pochetokot na ⅩⅩ v. makedonskite intelektualci, grupirani vo Srbija okolu v. „Balkanski glasnik” (Belgrad, ureduvan od Stefan Jakimov Dedov) i tie vo Rusija, organizirani vo Makedonskoto nauchno-literaturno drugarstvo, se zastapuvale za sozdavanje samostojna makedonska nacionalna drzhava, „piemont” za obedinuvanje na slovenskite i pravoslavni narodi na Balkanot, „balkanskoto slovenstvo i pravoslavie”. Neposredno po Ilindenskoto vostanie (januari 1904), pretstavnicite na Makedonskata revolucionerna organizacija Boris Sarafov i Mihail Gerdjikov otpatuvale vo Rim za da ja zainteresiraat Italija zaedno so Francija i Anglija da se angazhiraat za sozdavanje makedonska drzhava, jadro za formiranje Balkanska konfederacija. Makedonskiot klub vo Belgrad i negoviot organ, v. „Avtonomna Makedonija” (1905), shto go izdavale Gr. Hadjitashkovikj i GJ. GJergjikovikj, se zastapuval isto taka za balkanska federacija/konfederacija. Narodnata federativna partija na Jane Sandanski (1908) se opredelila za sozdavanje Istochna federacija so Makedonija kako oddelna federalna edinica. Za sozdavanje Balkanska federacija, odnosno konfederacija se zastapuvale i socijaldemokratskite organizacii 1908–1913, makedonskite intelektualci vo Rusija (1913–1914 i 1917–1924), a makedonskite drushtva vo shvajcarija (1919) barale sozdavanje makedonska drzhava i balkanska, odnosno juzhnoslovenska federacija. Po vojnata VMRO(Ob.) se opredelila za makedonska republika vo balkanska federacija. Makedonskite komunisti vo Vardarskiot del na Makedonija (1941– 1944) go realiziraa proektot za makedonska nacionalna drzhava vo Jugoslovenska federacija. Vo 1991 g. Republika Makedonija proglasi drzhavna nezavisnost. LIT.: M. Minoski, Federativnata ideja vo makedonskata politichka misla (1887 &1919), Skopje, 1985; A. Hristov – M. Minoski, Idejata za federacija vo makedonskoto nacionalnoosloboditelno dvizhenje i negovite programski osnovi (1893& 1935), Zbornik na dokumenti, Skopje, Srpskata artilerija na pozicija vo Kumanovskata bitka (1912) MANU, 1994; M. Pandevski, Politichki partii i organizacii vo Makedonija (1908&1912), Skopje, 1965; B. Ristovski, Makedonskiot narod i makedonskata nacija, Ⅱ, Skopje, 1983, 75&144; istiot, Programata na Makedonskiot revolucioneren komitet vo Petrograd od 1917 godina za Balkanska federativna demokratska republika (Prilog kon prouchuvanjeto na idejata za Balkanska federacija vo makedonskoto revolucionerno dvizhenje), „Istorija”, 1, 1977. M. Min. „Balkanska Federacija”, organ na nacionalnite malcinstva i na narodite na Balkanot
Кирилична верзија на написот
БАЛКАНСКА ФЕДЕРАЦИЈА/ КОНФЕДЕРАЦИЈА