AVSTRISKO MAKEDONSKI AVSTROUNGARSKO I MAKEDONSKI VRSKI I ODNOSI . – politichki, stopanski i kulturni vrski i odnosi niz minatoto. Pred krajot na ⅩⅤⅠ v. arhiepiskopite na Ohridskata arhiepiskopija vospostavile politichki vrski so Avstrija za da ja pridobijat za osloboduvanje na hristijanite od vlasta na Osmanliskata Imperija. So takva misija vo Avstrija patuval arhiepiskopot Gavril (1586), a i arhiepiskopot Atanasij Ⅰ (1598/1599). Pred krajot na ⅩⅤⅠⅠ v. (esenta 1689), koga avstriskata vojska navlegla vo severniot del od Makedonija, na stranata na avstriskata vojska se borele okolu 3.500 do 4.000 makedonski vostanici predvodeni od Karposh. Imperatorot Leopold Ⅰ izdal akt (IV 1690) za pokrovitelstvo i za zashtita na makedonskiot narod. Preselnicite od Makedonija vo Avstrija od ⅩⅤⅠⅠ i ponatamu kontinuirano odrzhuvale trgovski i kulturni vrski. Vo Avstrija zhiveel i tvorel prviot makedonski heraldichar, golem umetnik i prerodbenik Hristofor ZHefarovich, koj ja sozdal Stematografijata so makedonskiot zemski grb vo Viena (1741). Na Berlinskiot kongres (1878) Avstro-Ungarija bila protiv sozdavanje makedonska drzhava, kako vo vremeto taka i po Ilindenskoto vostanie. Taa so Rusija (1903) podgotvila programa za reformi vo Makedonija i go kontrolirala Skopskiot vilaet (do 1908). Vo vremeto na Balkanskite vojni zazela neutralen stav i ja priznala okupacijata i podelbata na Makedonija megju Grcija, Srbija i Bugarija. Vo Prvata svetska vojna na Balkanot Bugarija bila poddrzhana da go okupira i da go anektira pogolemiot del od Makedonija. Vo periodot megju dvete svetski vojni Viena bila nadvoreshen centar na makedonskoto osloboditelno dvizhenje; tamu (1925) bila osnovana VMRO (Ob.).LIT.: Milka Zdraveva, Makedonsko-avstriski vrski od poslednite decenii na ⅩⅤⅠⅠ do prvite decenii na ⅩⅩ vek, Skopje, 2002; Mihajlo Minoski, Politikata na Avstro-Ungarija sprema Makedonija i makedonskoto prashanje 1878-1903, Skopje, 1982; Avstriski dokumenti za reformskata akcija vo Makedonija, 19031909, Skopje, 2002. M. Min. * Vo Solun (od 1768) postoi avstriski vicekonzulat (vo 1830 g. se spomnuva kako efektiven konzulat, a od 1846 g. kako konzulat), vo Bitola (od 1851), a konzularni agentstva ima vo Seres, Kavala i Volos. Posleden se otvora konzulatot vo Skopje. Avstrija ja priznava RM na 5. Ⅴ 1993 g. Diplomat-ski odnosi se vospostavuvaat na 23. Ⅻ 1994 g. Prv vonreden i opolnomoshten ambasador na Avstrija vo RM e Kurt Spalinger (Kurt Spalinger). Prv vonreden i opolnomoshten ambasador na RM vo RA e Ognen Maleski. IZV.: Avstriski dokumenti za istorijata na makedonskiot narod, t. 1, 1905–1906, 1907–1908, Skopje, 1977, 81. LIT.: GJorgji Stojchevski, Reformite na Avstro-Ungarija vo Skopskiot sandjak i vo nekoi delovi na vilaetot Skopje od 1903-1904 godina, Zb. Evropa i makedonskoto prashanje. Materijali od nauchniot simpozium, Delchevo, 29, 30 septemvri i 1 oktomvri 1994 godina, Delchevo, 1995; Ahil Tunte, Republika Makedonija – prva dekada (1990-1999), Skopje, 2005. T. Petr.
Кирилична верзија на написот
АВСТРИСКО МАКЕДОНСКИ АВСТРОУНГАРСКО И МАКЕДОНСКИ ВРСКИ И ОДНОСИ