ASIMILACIJA NA MAKEDONCITE VO GEOGRAFSKITE RAMKI NA MAKEDONIJA . – proces vo koj odreden etnikum, del od nego ili oddelni negovi pripadnici, so grubi ili suptilni metodi, gi prisiluvale Makedoncite da se odrechat od sopstveniot identitet i da go prifatat identitetot na dominantniot etnikum. Procesot na asimilacija vo HH v., vo geografskite ramki na Makedonija grubo i naglo se intenzivira po Balkanskite vojni (1912-1913), po rasparchuvanjeto na nejzinata teritorija na tri dela, so Versajskiot dogovor (1919). Toj proces zapochnuva so preimenuvanje na teritoriite na trite dela: Egejskiot del e preimenuvan vo „Severna Grcija“, Vardarskiot vo „Juzhna Srbija“, a Pirinskiot del stana sostaven del na Bugarija, so izostavuvanje na zborot „Makedonija“. Nastana promena i na toponimite, iako so Versajskiot dogovor Grcija beshe obvrzana da ne gi promenuva. Grcija go napravi toa so poseben zakon (1924). Osven toa, vo trite dela se preimenuvaa i lichnite iminja i preziminja na Makedoncite. Po Gragjanskata vojna vo Grcija (1946-1949) procesot na asimilacija na Makedoncite ushte povekje se zabrza, ne samo preku nivnoto iseluvanje vo drugi drzhavi, tuku i preku skluchuvanje etnichki meshani brakovi, so shto grchkiot jazik dobi status na majchin jazik za mladite pokolenija. Asimilacijata se proshiri i so zabranata na makedonskite pokolenija da uchat na makedonski jazik, donesena od instituciite na obrazovniot sistem. Na Makedoncite vo Grcija im se zabranuva da gi odbelezhuvaat ilindenskite praznici i da gi praktikuvaat semejnite slavi i obichai. Vo Bugarija procesot na asimilacija s” pobrzo napreduvashe poradi bliskosta na makedonskiot i bugarskiot jazik, bidejkji mladite generacii so makedonsko etnichko poteklo se shkoluvaat na bugarski jazik (so iskluchok vo periodot 1946-1948 g.). I denes prodolzhuva pritisokot od bugarskite vlasti vrz Makedoncite da se odrechat od pravoto na makedonskiot identitet i da formiraat sopstvena politichka partija. Asimilacijata vo Grcija i vo Bugarija se sproveduva so progonuvanje na onie Makedonci shto javno go izrazuvaat svojot makedonski identitet, so zabranuvanje na upotrebata na makedonskiot jazik vo instituciite, kako i so unishtuvanje na drugite belezi na makedonskiot etnichki identitet. Poseben e procesot na asimilacijata na makedonskoto naselenie vo Albanija. Vo periodot na osmanliskoto vladeenje toa se pravelo preku pritisok za proteruvanje, no i za napushtanje na rodnite ognishta. Po Vtorata svetska vojna se izvrshi promena na toponimijata, no vo periodot do Rezolucijata na IB postoeja makedonski uchilishta na makedonski jazik, koi potoa se svedoa samo za hristijanskoto naselenie vo Dolna Prespa. Makedoncite so islamska veroispoved administrativno se registrirani kako Albanci, so uchilishta na albanski jazik. Vo tekot i po NOB, Makedoncite vo Vardarskiot del formiraa svoja drzhava vo ramkite na DFJ/FNRJ/SFRJ, po principot nacija – drzhava, so shto prestana procesot na asimilacija vo ovoj del od teritorijata na Makedonija. LIT.: Stojan Kiselinovski, Malcinstvata na Balkanot, Skopje, 2004. Pet. G. Mudjahit Asimov
Кирилична верзија на написот
АСИМИЛАЦИЈА НА МАКЕДОНЦИТЕ ВО ГЕОГРАФСКИТЕ РАМКИ НА МАКЕДОНИЈА