ARHELAJ Ⅰ (shArc…laoz A; Archelaus I) (413–399 g. pr.n.e.) – makedonski kral od dinastijata Argeadi; sin na Perdika Ⅱ. Sproveduva voeni i monetarni reformi, prestolninata od Ajga, od strategiski prichini ja prenesuva vo Pela; gradi golem broj utvrduvanja i patishta. Kako uchesnik vo Peloponeskata vojna vospostavuva prijatelski odnosi so Atina i ja dobiva pochesnata atinska titula – proksen. Go smetale za „barbarin” vo odnos na Helenite (Trasimah) i zatoa ne mozhe da stane chlen na Peloponeskiot sojuz. Vospostavuva makedonski Olimpiski igri (gimnastichki, muzichki i dramski natprevari vo chest na Dionis i Muzite) vo svetiot grad Dion; vo Pela doagjaat vidni mazhi od helenskiot svet: istoricharot Tukidid, tragicharot Agaton, epskiot poet Hojril, zografot Ѕevksis, koj go islikal dvorecot vo Pela i osnoval makedonska slikarska shkola. Tragicharot Evripid poslednite godini od zhivotot gi pominuva na makedonskiot dvor, kade shto gi pishuva dramata Arhelaj (posvetena na vladetelot) i tragediite „Bakhi” i „Ifigenija vo Avlida”. Pred krajot na zhivotot vojuva so linkestiskiot vladetel Arabaj i Sira za prevlast vo Makedonija. Ubien e na lov. LIT.: Thoucidides, 4 vols., Harvard Universitdz Press, 1958; Diodorus Siculus, 12 vols., Harvard Universitdz Press, 1963; J. N. Borza, Vo senkata na Olimp, pojavata na Makedon, Skopje, 2004. A. shuk.
Кирилична верзија на написот
АРХЕЛАЈ Ⅰ