ANTROPOGENI POCHVI. Antroposol – antropogena pochva. Golema grupa pochvi shto se razlikuvaat od prirodnite pochvi po toa shto se obrazuvaat pod vlijanie na antropogeniot faktor so procesi na antropogenizacija. Se odlikuva so prisustvo na antropogeni horizonti ili antropogeni pochveni materijali. Vo ovaa golema grupa pochvi spagjaat shest pochveni tipa: rigosol, hortisol, rizosol, iragrichen antroposol, deposol i flotisol. Rigosol – rigoluvana pochva. Se obrazuva so rigoluvanje na prirodni pochvi, podlaboko od 60 cm. Se odlikuva so prisustvo na arichen (rigosolichen) horizont, koj lezhi vrz ostatokot od solumot ili vrz supstratot na rigoluvani prirodni pochvi. Zafakja povrshina od nad 40.000 ha. Na nego se podignati lozja, a pomalku i ovoshni gradini. Hortisol – gradinarska pochva. Antropogena pochva, dobiena so antropogeno zbogatuvanje so organski materii na gorniot del na solumot na prirodnite pochvi, glavno vo gradinarstvoto i cvekjarstvoto. Del od hortisolite se terasirani. Se odlikuva so prisustvo na hortichen horizont pod koj se naogja dolniot del na solumot na prirodnata pochva. Se odlikuva so pogolema plodnost od prirodnata pochva od koja nastanal. Zafakja moshne mali povrshini. Rizosol – orizova pochva. Antropogena pochva dobiena so procesi na rizosolizacija na razni tipovi prirodni pochvi na koi se odgleduva oriz. Del od rizosolite se kolmirani ili terasirani. Se odlikuva so prisustvo na hidrargichen horizont. Se koristi za odgleduvanje oriz. Zafakja povekje od 5.000 ha. Iragrichen antroposol – kolmirana pochva. Antropogena pochva, koja se odlikuva so prisustvo na iragrichen horizont. Se obrazuva so dolgotrajno kontinuirano navodnuvanje so voda bogata so irigacionen nanos, koj se talozhi i kolmira. Kolmacijata najchesto se javuva zaedno so rizosolizacijata pri odgleduvanjeto na oriz. Del od nashite rizosoli se vo isto vreme i kolmirani pochvi. Deposol – antropogena pochva, obrazuvana so suvo deponiranje (nanesuvanje) na geogeni, pedogeni ili tehnogeni materijali vo rudnicite za jaglen, bakar i cink, so razni zemjeni raboti vo gradezhnishtvoto, vodostopanstvoto i vo termocentralite. Zafakja mala povrshina (okolu 2.000 ha). Deposolot dobien so nanesuvanje jalovina vo otvorenite kopovi za jaglen mozhe so uspeh da se meliorira (rekultivira). Flotisol – tehnogena antropogena pochva, obrazuvana od otpaden materijal, dobien so flotacija na ruda vo rudnicite i prenesen i natalozhen so voda. Ovoj materijal e bogat so olovo i so cink. Se odlikuva so prisustvo na toksichni flotacioni pochveni materijali. Pokriva sosem mali povrshini. LIT.: GJ. Filipovski, Pochvite na Republika Makedonija, Ⅵ. Antropogeni pochvi (antroposoli), MANU, Skopje, 2004. GJ. F.
Кирилична верзија на написот
АНТРОПОГЕНИ ПОЧВИ