ADMINISTRATIVNO-TERITORIJALNA PODELBA NA MAKEDONIJA VO SREDNIOT VEK. Vo vremeto na vizantiskata vlast vo Makedonija postoele temi kako administrativni edinici: Solun, Strimon, Nov Strimon, Draguvitija i Verija. Bugarskata administrativna struktura se sostoela od komitati: Bregalnichki, Devolski, Kutmichevica i dr. Vo vremeto na Samuila Makedonija bila podelena na povekje pomali ili pogolemi voeno-administrativni oblasti: Strumichka, Meglenska, Vodenska, Kolidron, Servija i dr. Moshne znachajni promeni vo statusot na makedonskite teritorii se sluchile vo vtorata polovina od Ⅹ v., koga sinovite na komitot Nikola, komitopulite David, Mojsej, Aron i Samuil, kako poraneshni pretstavnici na bugarskiot voeno-administrativen aparat, formirale posebna i napolno nezavisna drzhavna formacija, shto e poznata kako Samuilovo Carstvo (prva pretstolnina Prespa, potoa Ohrid). Jadroto na novata drzhava vo golem del se sovpagjalo so teritoriite od poraneshniot Devolski komitat. Kon prostranite matichni makedonski teritorii, bez Solun, Samuil (976-1014), so osvojuvanja, kon svojata drzhava gi vkluchil slednive teritorii: Tesalija, Epir, Albanija, Duklja, Dalmacija, Bosna, Rashka i pogolem del od deneshnata Bugarija. Teritorijata na Makedonija i poshiroko verojatno bila podelena na povekje pomali ili pogolemi voeno-administrativni oblasti, a sekoja od niv za svoj centar imala nekoj pogolem i dobro utvrden grad. Na chelo na sekoja oblast se naogjal upravnik (najchesto vo vizantiskite izvori imenuvan kako arhont), pod chija neposredna vlast se naogjale i okolnite tvrdini. Po 1018 g., koga bilo unishteno Samuilovoto Carstvo, Makedonija bila odnovo vkluchena vo vizantiskiot tematski voeno-administra-Solunska, Strumichka, Berska, Kosturska, Meglenska, Pelagoniska, Ohridska, Vardarska, Skopska i dr. Vo periodot koga vo Vizantija vladeela dinastijata na Paleolozite, najrasprostraneta administrativna edinica e katepanatot. Od vtorata pol. na ⅩⅠⅠⅠ v. poznati se slednive katepanati: Kalamarija, Ermilija, Jeris, Kasandrija, Apros, Strimon, Rendina, Stefanijana, Zavaltija, Popolija, Zihna, Ser, Langada, Vardar, Hristopol, Valavishte i verojatno Meglen, Melnik, Verija, Slanica, Anaklusiron i Pelagonija. Kako del od centraliziranata Dushanova drzhava, Makedonija bila razdelena na povekje oblasti, a od niv nekoi bile imenuvani kako zhu-pi. Po smrtta na Dushan bile formirani nekolku nezavisni feudalni oblasti so visok suverenitet. LIT.: Branko Panov, Makedonska srednovekovna drzhava, Skopje, 1999. T. Fil.
Кирилична верзија на написот
АДМИНИСТРАТИВНО-ТЕРИТОРИЈАЛНА ПОДЕЛБА НА МАКЕДОНИЈА ВО СРЕДНИОТ ВЕК