ADMINISTRATIVNO-TERITORIJALNA PODELBA NA MAKEDONIJA VO OSMANLISKATA IMPERIJA (ⅩⅣ ⅩⅩ VEK) – podelena na: vilaeti (ejaleti), sandjaci, kazi i nahii. Vo tekot na ⅩⅤ i ⅩⅤⅠ v. rechisi celata teritorija na Makedonija bila podelena vo pet sandjaci: Pasha (Odrinski) sandjak, kjustendilski, Ohridski, Solunski i Skopski sandjak, a site tie vleguvale vo Rumeliskiot beglerbegluk ili ejalet. Taa administrativna podelba na teritorijata na Makedonija, bez nekoi pokrupni promeni, traela do 30-tite godini na ⅩⅠⅩ v. So administrativnata reforma vo Osmanliskata Imperija od 1834 g. teritorijata na Makedonija vlegla vo ramkite na tri ejaleti: Rumeliski, Skopski i Solunski ejalet. Rumeliskiot ejalet vo najgolem del od vremeto (1838, 1846, 1859/ 60) se sostoel od: Bitolskiot (Pasha) sandjak, Kosturskiot, Ohridskiot i Skadarskiot sandjak. Vo Skopskiot ejalet (1846; 1853) vleguvale: Skopskiot, Prishtinskiot i Prizrenskiot sandjak, a vo Solunskiot ejalet (1846; 1853): Solunskiot, Serskiot, Dramskiot i sandjakot Tirhala. Vo soglasnost so Zakonot za administrativna podelba na Osmanskata Imperija (1864), vo 1867 g. bil formiran Solunskiot vilaet so sedishte vo Solun, vo chij sostav vleguvale sandjacite: Bitolski, Skopski, Solunski, Serski i Dramski. Vo 1873 g. so odvojuvanje na eden del od teritorijata na Solunskiot vilaet bil formiran Bitolskiot vilaet so centar vo Bitola. Vo negoviot sostav vleguvale: Bitolskiot, Prizrenskiot, Skadarskiot, Skopskiot i Debarskiot sandjak. Tretiot vilaet shto ja opfakjal teri-Administrativna podelba na Makedonija vo ⅩⅤ–ⅩⅤⅠⅠ vek torija na Makedonija bil Kosovskiot vilaet, formiran vo 1877 g. so odzemanje teritorii od Bitolskiot vilaet, so centar vo Prishtina, a od 1888 g. vo Skopje. Vo nego vleguvale sandjacite: Skopje, Prishtina, Novi Pazar, Tashlidja (Plevle) i Pekj. LIT.: A. Stojanovski, Administrativno-teritorijalnata podelba na Makedonija pod osmanliskata vlast do krajot na ⅩⅤⅠⅠ vek, GINI, ⅩⅤⅠⅠ/2, Skopje, 1973; Turkidze’de idare teshkilatý, Hazýrlýdzan: Vecihi Tonuk, Ankara, 1945; 18. dzüzdzýlýn ilk dzarýsýnda osmanli devletinin idari taksimati. Edzalet ve sancak tevcihatý, dr. Orhan Kýlýç, Elazig, 1997; Die Provinzen des Osmanischen Reiches von Andreas Birken, NJiesbaden, 1976. Dr. GJ.
Кирилична верзија на написот
АДМИНИСТРАТИВНО-ТЕРИТОРИЈАЛНА ПОДЕЛБА НА МАКЕДОНИЈА ВО ОСМАНЛИСКАТА ИМПЕРИЈА (ⅩⅣ ⅩⅩ ВЕК)