HRVATSKO-MAKEDONSKI VRSKI I ODNOSI. Datiraat od sredniot vek (delovi od Dalmacija vleguvaat vo Samuilovoto Carstvo) i prodolzhuvaat vo kontaktite na Hrvatite i Makedoncite kako uchesnici vo avstro-turskite vojni (ⅩⅤⅠⅠ v.). Silen pottik na kulturnite relacii im dava objavuvanjeto na Zbornikot na makedonski narodni umotvorbi na brakjata Miladinovci vo Zagreb (1861), so materijalna pomosh na hrvatskiot biskup Josip Juraj shtrosmaer. Hrvatskiot pechat gi sledi nastanite za vreme i po Ilindenskoto vostanie („Obzor“, „Slobodna rijech“, „Hrvatsko pravo“, „Hrvatska misao“, „Hrvatski sokol“ i „Crvena Hrvatska“). Megju dvete svetski vojni Makedonci studiraat na Univerzitetot vo Zagreb i vo 1936 g. go formiraat MANAPO (Makedonski naroden pokret) koj go publikuva „Nash vesnik“, zabranet po izleguvanjeto na prviot broj. Na parlamentarnite izbori (1938), pretstavnici na MANAPO mu predlagaat na Vladimir Machek (lider na Hrvatskata selanska partija) istaknuvanje kandidati na MANAPO na izbornite listi, no, predlogot e odbien. Stihozbirkata na makedonski jazik „Beli mugri“ od Kocho Racin e izdadena vo 1939 g. vo Samobor, vo blizinata na Zagreb. Megju dvete vojni postoi sorabotka megju nacionalistichko-separatistichkite sili vo Hrvatska i Mihajlovistichkata VMRO. Vo april 1929 g. vo Sofija, pretstavnici na Makedonskiot nacionalen komitet so pretstavnicite na Hrvatskata selanska partija, Ante Pavelikj i Gustav Perchec, potpishuvaat Deklaracija za prijatelstvo i opshta borba protiv srpskiot hegemonizam i za izvojuvanje na chovechki i nacionalni prava, politichka sloboda i polna drzhavna nezavisnost na Hrvatska i Makedonija. Sorabotkata so hrvatskite sojuznici prodolzhuva vo 1932 g., so isprakjanje na pretstavnici na VMRO (Kiril Drangov, oficer i Vladimir Georgiev-CHernozemski, profesionalen atentator) vo kamp vo Pechuj blizu do jugoslovensko-ungarskata granica, kade rakovodele so obuchuvanjeto na hrvatski emigranti-teroristi. Vo nivna zaednichka akcija e organiziran atentatot vrz kralot Aleksandar Karagjorgjevikj vo Marsej (9. Ⅹ 1934). Liderot na VMRO, Vancho Mihajlov vo pochetokot na Vtorata svetska vojna se seli i zhivee vo Zagreb kaj Ante Pavelikj. RM ja priznava R Hrvatska na 11. Ⅱ 1992 g. R Hrvatska ja priznava RM na 12. Ⅱ 1992 g. Diplomatski odnosi se vospostavuvaat na 30. Ⅲ 1992 g. Prv vonreden i opolnomoshten ambasador na R Hrvatska vo RM e Onesin Cvitan. Prv vonreden i opolnomoshten ambasador na RM vo R Hrvatska e Servet Avziu. Vo 2006 g. vo Bitola se otvora konzulat na R Hrvatska. LIT.: Hristo Andonov-Poljanski, Odglasot na Ilindenskoto vostanie sred jugoslovenskite narodi, Odbrani dela, t. 5, Skopje, 1981; Zoran Todorovski, Dejnosta na desnite strui na Organizacijata, Zlatna kniga – 100 godini VMRO, Skopje, 1993; Ahil Tunte, Republika Makedonija – prva dekada (1990–1999), Skopje, 2005. T. Petr.
Кирилична верзија на написот
ХРВАТСКО-МАКЕДОНСКИ ВРСКИ И ОДНОСИ