ROSOS, Endrju (Andrenj Rossos, do-mashno ime: Andreja /Diko/ Roshovski) (s. V’mbel/Moskohori, Kostursko, Egejskiot del na Makedonija, RG, 28. Ⅱ 1941) – univ. profesor, istorichar, chlen na MANU nadvor od rabotniot sostav (od 2009). Poradi Gragjanskata vojna vo Grcija, kako dete-begalec, vo 1948 g. e prefrlen vo CHeshka i zhivee vo detskiot dom vo Sobotin, kade shto go zavrshuva osnovnoto obrazovanie (1948– 1954), a potoa uchi vo Tehnichkata gimnazi-Endrju Rosos ja vo Praga (1954–1957). Bidejkji tatko mu so dvata sina i kjerkata vo 1951 g. se preseluvaat vo Kanada, vo 1958 g. i toj im se prikluchuva i vo Toronto ja dozavrshuva gimnazijata. Gi zavrshuva studiite po istorija na Michigenskiot drzhaven univerzitet (1963), a magistrira i doktorira na Univerzitetot vo Stanford (1971). Se vrabotuva na Katedrata po istorija na Univerzitetot vo Toronto i tuka gi pominuva site stepeni na univerzitetskoto napreduvanje od predavach do redoven professor (1967–1982), kade shto s“ ushte predava sovremena istorija na Rusija i na Istochna i Centralna Evropa i gi prouchuva rusko-balkanskite vrski i odnosi, cheshkata istorija, balkanskite nacionalizmi i posebno makedonskoto prashanje i istorijata na Makedonija i na Makedoncite. Solidnoto vladeenje na makedonskiot, angliskiot, cheshkiot, ruskiot, grchkiot, bugarskiot, srpsko-hrvatskiot i italijanskiot jazik i koristenjeto na germanskiot, polskiot, slovachkiot i francuskiot, mu ovozmozhuva temelno is-trazhuvanje vo arhivite i bibliotekite vo Stanford, NJujork, Toronto, London, Moskva, Praga, Viena, Rim, Belgrad, Sofija, Solun, Atina i Skopje, shto mu dava mozhnost izvorno da gi zapoznae i kompetentno da gi tretira istoriskite procesi i sostojbi. So interes e pokanuvan za predavanja na razni univerziteti, za sorabotka vo megjunarodni proekti i na razni kongresi i simpoziumi po svetot i objavuva mnogu citirani istrazhuvanja vo znachajni zbornici i ugledni spisanija. BIB.: Russia and the Balkans: Inter-Balkan Rivalries and Russian Foreign Polisdz, 19081914, Toronto, 1981, pp. 313; Serbian-Bulgarian Relations, 1903–1914, „Canadian Slavonic Papers“, ⅩⅤⅠⅠⅠ, 4, Toronto, December 1981, 394–408; Czech Historiographdz, Part I, „Canadian Slavonic Papers“, DJDJIV, 3, September 1982, 245–260; Czech Historiographdz, Part Ⅱ, „Canadian Slavonic Papers“, DJDJIV, 4, December 1982, 359–385; The Macedonians of Aegean Macedonia: A British Officer’s Report, 1944, „The Slavonic ad East European Revienj“, vol. 69, No 2, London, April 1991, 282–309; Rusija i Balkan: Megjubalkanska rivalstva i ruska vanjska politika 1908–1914, Zagreb, 1992; The Brisish Foreign Office and Macedonian national Identitdz, 1919–1941, „Slavic Revienj“, vol. 53, No 2, USA, Summer 1994, 369–394; Macedonia and Macedonian Nationalism on the Left, zb.: National Character and National Ideologdz in Internjar Eastern Europe, Nenj Haven, 1995, 219–254; Incompatible Allies: Greek Comunism and Macedonian Nationalism in the Civil NJar in Greece, 1943–1949“, „The Journal of Modern Histordz“, vol. 69, No 1, March 1997, 42–76; Great Britain and Macedonian Statehood and Unification, 1940–1949, „East European Politics and Societies“, ⅩⅣ, 1, Berkeledz, 2000, 119– 142; The Macedonian LJuestion and Instabilitdz in the Balkans, zb.: Ѕugoslavia and its Historians: Understanding the Balkan NJars of the 1990s, Stanford, 2003, 140–159 and 245–254; The Disintegration of Ѕugoslavia, Macedonia’s Independence and Stabilitdz in the Balkans, zb.: NJar and Change in the Balkans. Nationalism, Conflict and Cooperation, Cambridge, 2006, 110–118; Macedonia and the Macedonians: A Histordz, Hoover Institution Press, Stanford, 2008, pp. 367. Bl. R.
Кирилична верзија на написот
РОСОС, Ендрју