PESHEVSKA, Margarita (Prilep, 13. Ⅸ 1949) – redoven profesor na Institutot za istorija pri Filozofskiot fakultet vo Skopje. Se shkoluvala vo Prilep i vo Skopje. Zavrshila Filozofski fakultet vo Skopje, magistrirala (1979), a potoa i doktorirala (1986). Za redoven profesor e izbrana vo 1997 g. Vo dva mandata bila rakovoditel na Institutot za istorija. Drzhela predavanja na univerzitetite vo Bratislava i vo Krakov. Nejzin nauchen interes se megjunarodnite odnosi po Prvata svetska vojna, posebno politikata na Francija sprema Makedonija. Avtor e na knigi, statii i nauchni prilozi: Francuskata politika kon Makedonija, Skopje, 1994, Megjunarodnite odnosi po Vtorata svetska vojna, Skopje, 1999; Svetot vo tranzicija, Skopje, 2001. IZV.: Bilten na Univerzitetot „Sv. Kiril i Metodij“, br. 825/105, Skopje, 1 april 2003. D. Jov. PESHKOV, Nikola S. (Prilep, 1881 – s. Veprchani, Mariovsko, 14. Ⅷ 1903) – trgovec, revolucioner, uchesnik vo Ilindenskoto vostanie, prilepski vojvoda. Zavrshil egzarhiska gimnazija vo Bitola. Bil vo vrska so CK na TMORO, prenesuval oruzhje od Srbija vo Makedonija. Vo Ilindenskoto vostanie predvodel cheta vo Prilepsko, se borel i zaginal zaedno so 20 vostanici. LIT.: Sv. Toshev, Po kÍrvav pÍt, Sofi®, 1969. Al. Tr. PESHKOVSKI, Done (Anton, Doncho) Mirchev (Mirchich) (s. Tre-Done Peshkovski sonche, Debarsko, ? – Moskva, 1942) – istaknat chlen na Makedonskata kolonija vo Petrograd, potpisnik na nekolku nejzini akti vo sp. „MakedonskiŸ golosÍ (Makedonski glas)“ (1914), chlen na Makedonskiot revolucioneren komitet vo Petrograd (1917) i uchesnik vo Oktomvriskata revolucija vo Rusija. Okolu 1910 g. go napushta rodnoto selo i kako elektromonter raboti vo Petrograd. Vo noemvri 1917 g. se vkluchuva vo revolucionernite nastani i se najduva vo blizinata na V. I. Lenin, naznachen za eden od rakovoditelite na monopolot za shpiritus i chlen na kontrolnata petorka za snabduvanjeto i ishranata na gradot. Vo januari 1918 g. e formirana Grupa na balkanski komunisti, vo koja zaedno so nego vleguvaat i Makedoncite Mihail Antonov (od Nevrokop) i d-r Vladimir Kavaev (od Struga) i uchestvuvaat na prvite dva golemi megjunarodni mitinzi (januari i dekemvri 1918), a potoa se vkluchuva vo Prviot internacionalen bataljon na Crvenata armija za borba protiv kontrarevolucionerite i intervencionistite. Vo 1920 g. doagja vo Makedonija, no naskoro pak se vrakja i kako inzhener e praten na izgradbata na Magnetogorsk vo Sibir. Vo 1930 g. prakja svoja fotografija na majka si i brata si. Bolen od tuberkuloza, pochinal v bolnica vo Moskva. IZV.: „MakedonskiŸ golosÍ (Makedonski glas)“, Ⅱ, 10, 13. Ⅷ 1914, 6 i 7; Ⅱ, 11, 20. Ⅺ 1914, 201. LIT.: GJ. Miljkovikj, Done od Tresonche vo golemiot Oktomvri, „Nova Makedonija“, DJDJVII, 8907, 7. Ⅺ 1971, 7; istiot, Makedoncite pod znameto na golemiot Oktomvri (Ⅲ), „Komunist“, Skopje, 23. Ⅹ 1987, 15; Blazhe Ristovski, Dimitrija CHupovski (1878-1940) i Makedonskoto nauchno literaturno drugarstvo vo Petrograd, Ⅱ, Skopje, 1987, 203 i sl. Bl. R. Seloto Peshtani na bregot na Ohridskoto Ezero
Кирилична верзија на написот
ПЕШЕВСКА, Маргарита