NEKRSTENI DENOVI – kalendarski period vo hristijanskata religija, od Bozhik do Vodici. Poznati se i kako Pogani ili Ristosovi denovi. Iako Isus Hristos e krsten na triesetgodishna vozrast, vo narodnoto veruvanje periodot od ragjanjeto do krshtevanjeto se smeta za opasen period za zhivotot i zdravjeto, ne samo na deteto, tuku i na majkata. Zatoa periodot od ragjanjeto do krshtevanjeto na Isus se smeta za period opasen za lugjeto, vreme koga se vo dvizhenje razni „nechisti“ sili i koga pochinatite se vo blizina na svoite domovi. Tie denovi se karakteriziraat so religiozen strav i razni magiski zashtiti. Zaradi zashtita, ne se rabotat nekoi poteshki raboti, a se izveduvaat razni dejstva za brkanje na demonite i bolestite, kako shto se babarskite i rusaliskite obichai. So krshtevanjeto (osvetuvanjeto) na vodata na Vodici se veruva deka se paralizirani nivnite aktivnosti. Ochigledno e deka se raboti za prethristijanski obichai i veruvanja. LIT.: Vera Klichkova, Bozhikjni obichai vo Skopskata Kotlina, „Glasnik na Etnoloshkiot muzej“, 1, Skopje, 1960; Kiril Penushliski, Odbrani folkloristichki trudovi, 2, Skopje 1988; Marko Kitevski, Makedonski praznici, Skopje, 2000. M. Kit.
Кирилична верзија на написот
НЕКРСТЕНИ ДЕНОВИ