NAUMCHESKI, Volche (Prilep, 18. I 1916 – Skopje, 20. Ⅲ 1980) – ambiciozen rabotnik-poet za vozrasni i za deca, avtor na prvata stihozbirka iscelo napechatena na makedonski jazik vo predvoena Jugoslavija, borec. Kako sedmo dete vo siromashno semejstvo, po zavrshuvanjeto na I klas ja napushta gimnazijata i raboti kako chirak kaj povekjemina majstori i stanuva terzija. Prvata pesna „Molitva“ ja napishuva i ja prochituva javno (na srpski jazik) na priredba na Kulturno-prosvetnoto drushtvo „Kosta Abrashevikj“ (1935). Vo vrska so Gragjanskata vojna vo SHpanija ja napishuva stihotvorbata „SHpanija“ (pochetokot na 1937) i stanuva mnogu popularna sred prilepskata rabotnichka mladina, kako i negovite tvorbi „Eve, sudete me“ i „shta je sad“. Koga gleda deka se objavuvaat stihovi i na makedonski, ja napishuva stihotvorbata „Ciglana“ shto ja recitira na razni sobiri, priredbi i izleti i ja objavuva vo v. „Nasha rech“ (1. Ⅱ 1940). Ohrabren od priemot na negovite stihovi, s“ povekje pishuva i recitira na makedonski jazik (prilepski govor). Vo 1935 g. sozdava dramski tekst „Od mariovskio zhivot“, a vo 1939 g. ja napishuva i socijalno-revolucionernata drama „Turchin prez gora vrveshe“, shto ja predlozhil vo Skopskiot teatar, a po okupacijata i vo Sofiskiot teatar, no ne bila prifatena za izvedba. Kon krajot na 1939 g. vo Bitola ja otpechatuva zbirkata od 13 stihotvorbi „Idi prolet“, potpishana samo so Danoski. Kako vojnik na 9 april 1941 g. e zaroben od Germancite kaj Nish i prefrlen vo logorot vo Dragoman i Slivnica, pa osloboden i kratko prestojuva vo Sofija. Preku svojot sogragjanin D. DJambaz se zapoznava so T. Pavlov, V. Markovski, M. Zafirovski, K. Nedelkovski, N. Vapcarov i drugi chlenovi na MLK. Po preporaka na Pavlov, se vrakja vo Prilep i na 28 maj pak doagja vo Sofija so rakopisot na vtorata stihozbirka. Knishkata bila napechatena vo juli 1941 g. (bez veteniot predgovor od T. Pavlov, bidejkji megjuvremeno ovoj bil uapsen), so naslovna strana: VÍlcho Naumcheski, Makedonska kitka. Stihotvoreniя, Sofiя, 1941. Izleguvanjeto na stihozbirkata bilo odbelezheno vo vesnicite „LiteraturenÍ kritikÍ“, „D”ga“, „Zarя“, pa duri i J. Badev se javil vo „Zora“. Naumcheski vo Sofija zhiveel vo istiot dom so K. Racin i K. Nedelkovski, kade shto doagjale i drugi chlenovi od MLK. Uchestvuval i toj so svoi nastapi vo Govorniot hor na Kukushkoto bratstvo „Goce Delchev“, na izleti na Vitosha itn. Nokjta na 1. Ⅸ 1941 g. policijata stropala na vratite kaj shto spiele trojcata makedonski poeti. Za da ne go fatat zhiv, K. Nedelkovski ja aktiviral pekolnata mashina (shto mu bila dadena od M. Zafirovski za miniranje na pechatnicata „Zora“) i se frlil od shestiot kat na zgradata. Po pushtanjeto od policijata, Racin i Naumcheski na 4 ili 5 septemvri zaedno trgnale so voz za Makedonija. Vednash se vkluchil vo podgotovkite za vostanie. Uchestvuval vo oruzhenata akcija na 11 oktomvri vo Prilep, a koga se rasturil odredot, za da ja skrie tragata, vo dekemvri 1941 g. odnovo zaminuva vo Sofija. Naskoro tuka, kako izvesno prodolzhenie na drushtvoto shto go osnoval vo Prilep GJ. Acheski, bilo formirano Drushtvo na prilepskite umetnici (V. Naumcheski, GJ. Acheski, J. Grabuloski i M. Korubin) i do avgust 1942 g. zhiveat zaedno i organiziraat edna izlozhba. Togash ja zaintrigira jvnosta i so nekoi amaterski idei od oblasta na astronomijata. Vo pochetokot na 1943 g. im se obratil na svoite prijateli vo Prilep G. Stefanoski i I. Ambaroski so predlog da izdadat zaednichka stihozbirka. Zachuvan e opshirniot odgovor od G. Stefanoski od 27. Ⅳ 1943 g. (na makedonski jazik) za koncepcijata i uslovite za takov potfat, no ne doshlo do realizacija na idejata. Vo 1942–1943 g. N. ja napishuva (na bugarski jazik) svojata „Poema na zloto“ (objavena na makedonski vo Skopje duri vo 1951). I po izleguvanjeto partizan (1943) toj pishuva i objavuva aktualizirani stihovi za borbata. Po Osloboduvanjeto raboti vo Skopje i objavuva povekje stihozbirki za vozrasni i za deca. BIB.: Idi prolet, s.a. sh1939kj, s.l. shBitolakj; Makedonska kitka. Stihotvoreniя, Sofiя, 1941; Poema na zloto, Skopje, 1951; Stihovi. Skopje, 1961; Stihovi (1939– 1941). Redakcija, predgovor i zabeleshki d-r Blazhe Ristovski, Skopje, 1979. LIT.: Georgi Stardelov, Volche Naumcheski, predgovor kon izborot Stihovi, Skopje, 1961, 5–15; Petre Bakevski, Niza na vremeto i bolkata, „Vecher“, 22. Ⅴ 191, 7; G. Risteska, Skica za portret: Volche Naumcheski. Ragjanjeto na pesnata – edinstvena tajna, „Nova Makedonija“, 4. Ⅳ 1976, 13; Blazhe Ristovski, CHesen prinos kon makedonskata literaturna istorija, „Nova Makedonija“, DJDJDJV, 11797, 25. Ⅺ 1979, 12; istiot, Volche Naumcheski, vo: Stihovi (1939–1941), Skopje, 1979, 9–34; istiot, Volche Naumcheski, vo zb.: Makedonskiot stih 1900-1944. Istrazhuvanja i materijali, I, Skopje, 1980, 369–378; istiot, Volche Naumcheski (1916–1980), vo: Soznajbi za jazikot, literaturata i nacijata, Skopje, 2001, 562– 570. Bl. R.
Кирилична верзија на написот
НАУМЧЕСКИ, Волче