MAKEDONSKO NAUCHNO-LITERATURNO DRUGARSTVO VO S.-PETERBURG – najznachajnata makedonska nacionalna i nauchno-kulturna asocijacija vo periodot do Osloboduvanjeto, shto se zema i kako istoriska osnova na MANU. Osnovano na 28. H 1902 g. vo S.-Peterburg od 19 potpisnici od site kraishta na Makedonija (K. Misirkov, D. CHupovski, G. Konstantinovich, D. Mishajkov, S. Dedov, M. Stoilov i dr.). Vo slednata godina chlenstvoto narasnuva na 25. Prv privremen pretsedatel e Dijamandija Mishajkov, a od pochetokot na 1903 do 1917 g. toa mesto go zazema Dimitrija CHupovski. USHTE na 12. Ⅺ 1902 g. (so potpisite na D. Mishajkov i S. Dedov) e podnesen Memorandum do Ruskata vlada i do Sovetot na S.-Peterburshkoto slovensko blagotvorno drushtvo shto pretstavuva prva i edinstvena kompletna makedonska nacionalnoosloboditelna programa voopshto, vo koja se bara priznavanje na Makedoncite kako posebna slovenska nacija so makedonskiot jazik kako literaturen, so Ohridskata arhiepiskopija kako avtokefalna makedonska crkva i avtonomija na Makedonija vo granicite na Turcija garantirana od golemite drzhavi. Na vtoroto zasedanie na Drugarstvoto (29. ⅩⅠⅠ 1902), otkako se konstituira Upravata, se opredeluvaat granicite na Makedonija, se prezema zadachata za podgotovka na eden paralelen makedonskorusko-srpsko-bugarski rechnik i se izvestuvaat CHeshkoto, Srpskoto i Bugarskoto drushtvo za osnovanjeto na Makedonskoto, so baranje da im se dozvoli i na Makedoncite da gi drzhat svoite zasedanija vo salata na Slovenskoto obedinenie „Slavjanska beseda“. Vo chl. 1 od Ustavot na MNLD (16. ⅩⅠⅠ 1903) celite se decidno opredeleni: „a) da ja razviva megju Makedonskata kolonija vo S.-Peterburg nacionalnata svest; b) da gi prouchuva jazikot, pesnite, obichaite i istorijata na Makedonija vo etnografski i geografski pogobedinuva site Makedonci, bez razlika na nivnoto obrazovanie i ubeduvanje, vo imeto na nivnoto isto poteklo i edinstvoto na nivnata tatkovina, i g) da go popularizira seto shto e gorekazhano megju Makedoncite vo Makedonija i nadvor od nejzinite granici (vo stranstvo)“. Vo chl. 2 se definiraat i zadachite i dejnostite so koi kje se postignat tie celi: „a) organiziranje sobranija i predavanja; b) chitanje referati, raskazi, stihotvorbi i dr.; v) sobiranje narodni tvorbi (umotvorbi) i istoriski spomenici za Makedonija; g) duhovna potkrepa na svoite sotatkovinci, osobeno pri nivnoto Molbata na osnovachite na Makedonskoto nauchno-literaturno drugarstvo vo S.-Peterburg do S.-Peterburshkoto slovensko blagotvorno drushtvo (28. Ⅹ 1902) prvo doagjanje vo Rusija, i d) pomaganje i razvivanje zaemni odnosi so drugite slovenski drushtva i kruzhoci, kako i so oddelni slovenski dejci“. So chl. 12 od ovoj Ustav prvpat vo makedonskata istorija makedonskiot jazik se voveduva vo sluzhbena upotreba: „Razgovorot vo Drugarstvoto kje se vodi na makedonskiot jazik (na slovenomakedonskiot); referatite i protokolite kje se pishuvaat isto taka na ovoj jazik“. Vo sledniot chlen se dopushta drugite Sloveni vo MNLD da mozhat „na negovite sobranija da chitaat svoi referati i da diskutiraat po povod prochitanoto samo na seslovenskiot jazik – ruskiot“. Vo Drugarstvoto se odrzhuvaat redovni i dobro podgotveni referati. Tuka e sozdadena i prvata kniga na sovremeniot makedonski literaturen jazik so posebnata makedonska azbuka i so fonetskiot pravopis (K. P. Misirkov, „Za makedonckite raboti“, 1903). Zaedno so nauchnata razrabotka na makedonskoto nacionalno prashanje od istoriski, etnografski, filoloshki i politichki pogled, toa beshe praktichna realizacija na postavkite od Programata i Ustavot na MNLD. Vo pochetokot na 1904 g. pretsedatelot D. CHupovski go prochital referatot „Za vekovnata nacionalna samobitnost na Makedonskite Sloveni“, a F. Nikolovski izlozhil „Kakvi prichini gi teraat Rusite i voopshto pateshestvenicite i etnografite da gi smeshuvaat Makedonskite Sloveni so Srbite i so Bugarite“. Se pravat znachajni napori za otvoranje uchilishta na makedonski jazik i se podgotvuvaat uchebnici (bukvar, chitanka, gramatika). Istovremeno se vodat razgovori za poddrshka so Turskata i so Avstro-ungarskata ambasada vo S.-Peterburg. Za taa cel patuvaat i Prvata stranica od Ustavot na MNLD vo S.-Peterburg (16. ⅩⅠⅠ 1903) specijalni emisari na Drugarstled; v) da gi primiruva i da gi voto niz Makedonija, se sobiraat potpisi od gragjanite shto baraat uchilishta na rodniot jazik. Samiot pretsedatel CHupovski za taa cel tri meseci krstosuva po Solunskiot i Bitolskiot vilaet (1905). Se pokrenuva inicijativa i za obnovuvanje na ZHitoshkiot manastir i so pomoshta na Ruskata pravoslavna crkva vo nego da se sozdade zanaetchisko uchilishte (na makedonski jazik) so internat (1910–1911). Se sozdava celo dvizhenje vo Bitolsko vo polza na intenciite na Drugarstvoto. Spogodbite pomegju balkanskite monarhii ja navestuvaat Balkanskata vojna. Bitolskata filijala na MNLD na 15. Ⅷ 1912 g. bara pomosh od Rusija za spas od sosednite propagandi vo Makedonija, kako i: „Otvoranje uchilishta na slovenomakedonskiot jazik. Obnovuvanje na crkovnata nezavisnost (avtokefalnata slovenomakedonska crkva vo g. Ohrid). Sloboden razvitok na nacionalnata samosvest, t. e. na svesta deka Slovenomakedoncite se eden i nedeliv narod… Vo imeto na humanosta, chovechkoto dostoinstvo i ljubovta kon svojata tatkovina makedonskata inteligencija ednash za sekogash mora da ja prekine sramnata prodazhba na svojata sovest i chest na bugarskite, srpskite i grchkite pazari. shiroka vnatreshna samouprava na Makedonija“. Neposredno pred Prvata balkanska vojna, za da se obezbedi drzhavno legalizirana makedonska nacionalna asocijacija (MNLD go imashe samo pokrovitelstvoto na S.-Peterburshkoto slovensko blagotvorno drushtvo), beshe podnesena molba (so Ustavot) za registracija na Slovenomakedonskoto nacionalno-prosvetno drushtvo „Sv. Kiril i Metodij“ (27. Ⅵ 1912), no Gradonachalstvoto ja odbi, bidejkji Rusija beshe faktor vo podgotovkite na vojnata. Po edna godina beshe pobarano da se legalizira Rusko-makedonskoto blagotvorno drushtvo „Sv. Kiril i Metodij“, no i toa ne beshe registrirano. MNLD pochna da nastapuva pod imeto na Makedonska kolonija vo Petrograd i po odrzhuvanjeto na Opshtomakedonskata konferencija vo Veles (1912) nastapuva vo javnosta i kako opolnomoshtenik od makedonskiot narod i razviva istoriski vonredno znachajna dejnost za zachuvuvanje na celosta i izvojuvanje na slobodata na makedonskiot narod. Posledniot raspolozhliv dokument shto go nosi i potpisot na MNLD e Programata na Makedonskiot revolucioneren komitet vo Petrograd (18. Ⅵ 1917). Prvata stranica od predlozheniot Ustav na Slovenomakedonskoto nacionalno-prosvetno drushtvo „Sv. Kiril i Metodija“ (1912) LIT.: Blazhe Ristovski, Krste P. Misirkov (1874–1926). Prilog kon prouchuvanjeto na razvitokot na makedonskata nacionalna misla,Skopje, 1966, 223–447; istiot, Dimitrija CHupovski (1878–1940) i Makedonskoto nauchno-literaturno drugarstvo vo Petrograd, I–Ⅱ, Skopje, 1978; istiot, Ednovekovnite koreni na MANU. Svechen sobir…, MANU, 2003. Bl. R.
Кирилична верзија на написот
МАНАСТИРСКИ БОЛНИЦИ.