ETIKATA VO MAKEDONIJA -. a) nauka za moralot i za vrednosta na zhiveenjeto, najrazviena praktichna filozofska disciplina; b) nastavno-nauchna disciplina na Filozofskiot fakultet vo Skopje. Prvite etichki uchenja na pochvata na Makedonija se tesno povrzani so pojavata na slovenskata pismenost, chii duhovni tvorci bile i prvite golemi etichari. Sv. Kiril (Konstantin) Filozof vo deloto „Uchenjeto za vistinskata vera” (prvo filozofsko-teoloshko delo na sloven-ski jazik) pouchuva deka moralot e smislata na chovechkoto postoenje, vrv na zhivotnata aktivnost na lugjeto, zashto toa e nachinot da mu se doblizhat na Boga. Svojata odbrana na verata i na jazikot, sv. Kiril ja temeli na kluchnata etichka ideja deka site lugje se is-ti pred Boga. Posebno e zasluzhen za razvivanjeto na hristijanskata etika i pravilata na hristijanskiot zhivot. Se smeta deka sv. Metodij go napishal prvoto pravno delo na slovenski jazik „Zakonot za sudenjeto na lugjeto”, koe, kolku e pravno, tolku e i etichko so sovetite za odnosite megju lugjeto, so vnesuvanjeto na vizantiskata hristijanska etika i drugite pravila na zhivotot na Slovenite. Kirilometodievskata filozofska i teoloshka tradicija ja vostanovija golem broj nivni uchenici: sv. Kliment Ohridski napishal niza tekstovi protkaeni so etichka nishka, a znachaen del od niv se vistinski etichki raspravi, kade shto gi zastapuva stavovite za dobrodetelta, kako dejnost so koja chovekot se stremi da mu se doblizhi na Boga; Konstantin Bregalnichki vo najpoznatoto delo „Pouchno evangelie” gi izlozhuva i etichkite pogledi za: celta na zhivotot, deka moralen e zhivotot ispolnet so dobri dela, a sredstva na moralnoto usovrshuvanje se verata, blagodarnosta i ljubovta kon Boga. Neposredno po Klimentovata smrt (prvata polovina na Ⅹ v.) se pojavuva bogomilstvoto, socijalno dvizhenje protiv site formi na nasilstvo i na eksploatacija, koe vo svoite filozofsko-teoloshki osnovi zastapuva dualizam, uchenje za ramnopravnata uloga na dvata principa: dobroto i zloto. Bogomilite propagiraa apsoluten asketizam i zhiveenje vo eden vid primitivni komunistichki zaednici. Etichki idei razvivaat i nashite prosvetitelski dejci: Joakim Krchovski, Kiril Pejchinovikj, Marko Cepenkov, Grigor Prlichev, Krste Misirkov i dr. Etikata kako akademska disciplina vo Makedonija zapochnuva intenzivno da se razviva so otvoranjeto na Katedrata za filozofija pri Filozofskiot fakultet vo Skopje. Posebna zasluga ima profesorot Pavao Vuk-Pavlovikj, koj so osobenata posvetenost na nastavata, so delata shto gi objavi vo Skopje, kako i so mnogubrojnite i raznovidni for-mi na angazhiranje, sozdade sigurna podloga za ponatomoshniot razvoj na ovaa disciplina. Dejnosta na ova podrachje ja prodolzhi, ja prodlabochi, osobeno ja proshiri i ja afirmira profesorot Kiril Temkov. Osven shto ja izveduva nastavata po ovoj predmet na Institutot za filozofija i na povekje drugi visokoshkolski institucii, napisha golem broj knigi, studii, statii vo domashni i vo stranski publikacii; odrzha mnogu javni predavanja i nastapi vo mediumite. Gi vovede i gi predava predmetite: pedagoshka etika, bioetika, ekoloshka etika, etika na menadjerstvoto, profesionalna etika i dr. na dodiplomskite i postdiplomskite studii po filozofija, kako i na drugi studiski grupi i fakulteti. Pod negovo mentorstvo edna grupa negovi magistranti i doktoranti povekje godini izveduvaa eksperimentalna nastava po etika na site nivoa na obrazovanieto vo RM (vkluchitelno i vo preduchilishnoto), za shto podgotvi i brojni prigodni tekstovi. LIT.: K. Temkov, Etika, Skopje, 1998; Filozofski fakultet vo Skopje: 1920– 1946–2006, Skopje, 2006. V. Panz.
Кирилична верзија на написот
ЕТИКАТА ВО МАКЕДОНИЈА