ENDEMITI VO FLORATA NA RM – rastitelni vidovi shto se ogranicheni samo na teritorijata na RM. Prichinite za endemizmot mozhat da bidat mnogu razlichni, no se smeta deka geografskata, genetichkata i ekoloshkata izolacija na populaciite, kako i vremetraenjeto na taa izolacija e od presudno znachenje za nivnoto formiranje. Denes, na teritorijata na RM egzistiraat okolu 120 endemichni vidovi vishi rastenija, od koi najgolemiot broj pretstavuvaat visokoplaninski endemiti, endemiti vo rechnite klisuri i endemiti od brdskiot pojas. Visokoplaninski endemiti – prisutni se rechisi na sekoja nasha planina, no posebno bogati so endemiti se planinite: Galichica (Astragalus madzeri, Bupleurum madzeri, Centaurea galicicae, Centaurea soskae, Centaurea tomorosii, Crocus cvijici, Dianthus galicicae, Dianthus ochridanus, Edrdzanthus horvatii, Festuca galicicae, Helichrdzsum zivojini, Laserpitium ochridanum, Micromeria kosanini, Nepeta ernesti– madzeri, Sempervivum galicicum), shar Planina (Crocus scardicus, Dianthus scardicus, Verbascum scardicolum, Potentilla doerfleri, Viola schariensis), Jakupica (Colchicum macedonicum, Dianthus jakupicensis, Pedicularis ferdinandii, Sadjifraga karadzicensis, Sempervivum macedonicum, Thdzmus karadzicensis, Viola bornmuelleri), Pelister (Crocus pelistericus, Dianthus mdzrtinervius, Alchemilla peristerica), Nidje (Dianthus kajmaktzalanicus, Peucedanum lavrentiadis, Silene horvatii, Ranunculus cacuminis, Viola doerfleri) i dr. Najgolemiot broj od visokoplaninskite endemiti spagjaat vo grupata na skardo-pindski endemiti (chij razvoen centar se naogja na planinskite masivi od severozapadniot, zapadniot, centralniot, juzhniot i jugozapadniot del na RM i Severozapadna i Severna Grcija). Endemiti vo klisurite. Klisurite Endemiti vo florata na Makedonija na povekjeto nashi reki, poradi posebnite ekoloshki uslovi, pretstavuvaat znachajni refugiumi (zasolnishta), kade shto se zasolnile mnogubrojnite endemorelikti (evolutivno stari rastitelni vidovi so lokalno, ogranicheno rasprostranuvanje samo na teritorijata na RM) i istovremeno se obrazuvale golem broj endemichni vidovi. Posebno znachajni vo toj pogled se klisurite na rekata Treska (Dianthus kapinaensis Thdzmus skopjensis, Thdzmus oehmianus, Viola herzogi), Vardar-taorska Klisura (Anchusa macedonica, Hesperis macedonica, Sempervivum kindigerim, Tragopogon kindigeri), Crna Reka (Silene paeoniensis, Verbascum macedonicum, Verbascum herzogi) i dr. Nizinski endemi se razvivaat vo pojasot na brdski pasishta na razlichna geoloshka podloga. Najgolem broj nizinski endemi se srekjavaat vo poshirokata okolina na Prilep i vo Mariovo (Allium bornmulleri, Armeria vandasi, Asplenium macedonicum, Astragalus mariovoensis, Centaurea kozjakensis, Centaurea marmorea, Dianthus prilepensis, Moehringia minutiflora, Seseli vandasi, Silene viscariopsis, Stachdzs iva, Verbascum adenantum i dr.) i na lokalitetot Alshar (Centaurea leucomala, Centaurea kavadarensis, Onobrdzchis degeni, Knautia carolirechingeri, Thdzmus alsarensis, Viola allcharensis, Viola arsenica) i dr. Pogolemiot broj od navedenite endemiti pretstavuvaat istovremeno lokalni makedonski endemiti shto se razvivaat na sosema mal i ogranichen prostor od teritorijata na RM. Vl. M.
Кирилична верзија на написот
ЕНДЕМИТИ ВО ФЛОРАТА НА РМ