DERZHAVIN, Nikolaj Sevostjanovich (s. Preslav, Berdjanski u., Tavrichka gub., Rusija, 3/15. Ⅻ 1877 – Leningrad, 26. Ⅱ 1953) – ruski slavist-istorichar i literaturolog. Profesor po slavistika i rektor na Leningradskiot drzhaven univerzitet, redoven chlen na AN SSSR (1931) i direktor na Institutot za slavistika na AN SSSR vo Lenigrad (1931-1934). Pishuva za rusko-bugarskite vrski, za bugarskata istorija i za makedonskoto prashanje (od bugarski aspekt). Na 20. Ⅴ 1925 g., kako rektor, go preporachuva „turskiot podanik od Makedonija” D. CHupovski deka e „makedonski deec” shto „zasluzhuva polno vnimanie i poddrshka”. Bidejkji D. vo i po Vtorata svetska vojna se iskazhuva i vo prilog na borbata na makedonskiot slovenski narod, po preporaka od D. Vlahov, na 7. Ⅻ 1944 g. Prezidiumot na ASNOM gi kani da dojdat vo Makedonija „najdobrite poznavachi na jazicite na site balkanski narodi: Bernshtejn i Derzhavin” za da pomognat „vo izrabotuvanjeto na makedonskiot literaturen jazik”. Posetata ne e realizirana. BIB.: Bolgarsko-serbskiя vzaimootnosheniя i makedonskiй voprosъ, SPb., 1914; Istoriя Bolgarii, I–IV, M.‡L.., 1945-1948. LIT.: Cvetan Stanoevski, Diplomatija vo istorii i istorija na diplomatijata. Makedonija vo sovetskata istoriografija 1917-1982, Skopje, 1986, 151-172; Stojan Risteski, Sozdavanjeto na sovremeniot makedonski literaturen jazik, Skopje, 1988, 331-335; D. Mirchev, Profesor Derzhavin v zaÈita na makedonskiя ezik, „Dobrovolec”, I, 5, Sofiя, 15. Ⅲ 1945; Blazhe Ristovski, Stoletija na makedonskata svest. Istrazhuvanja za kulturno-nacionalniot razvitok, Skopje, 517-518. Bl. R. Asen Dermendjiev-Juli DERMENDJIEV JULI, Asen
Кирилична верзија на написот
ДЕРЖАВИН, Николај Севостјанович