BOSHNJACITE VO REPUBLIKA MAKEDONIJA – etnichka zaednica vo RM shto ja sochinuva islamizirano slovensko naselenie od Bosna i Hercegovina i od Srbija (Sandjak i Novi Pazar). Kako poseben etnos (Muslimani) se priznati vo periodot na FNRJ (po 1961). Na teritorijata na RM po Vtorata svetska vojna se naselija 1.100 muslimanski semejstva. Tie formiraa tri etnichki boshnjachki oazi vo Skopsko, Veleshko i Prilepsko. Vo Skopsko se naseleni vo 11 naseleni mesta (412 boshnjachki semejstva), vo Prilepsko vo 9 (251), a vo Veleshko vo 5 naseleni mesta (442 boshnjachki semejstva). Najmnogu Boshnjaci zhiveat vo Skopje (7.500), Veleshko (2.406), Studenichani (Batinci – 1.660). Boshnjachkoto naselenie vo RM postepeno raste. Vo 1948 g. vo RM imalo 1.560 Boshnjaci (ili 0,1%), vo 1961 – 3.002 (0,2%), vo 1981 – 39.513 (2,1%), vo 2002 – 17.018 Boshnjaci (ili 0,84%) od celokupnoto naselenie. Po priznavanjeto na Muslimanite vo Bosna i Hercegovina kako nacija, vo Makedonija del od makedonskoto naselenie so muslimanska veroispoved vo popisot od 1981 g. se deklariraa kako Muslimani. Boshnjachkoto selsko naselenie vo RM gi neguva i gi prenesuva svoite boshnjachki etnichko-jazichni i religiozni tradicii. Boshnjachkoto gradsko naselenie brzo se integrira vo makedonskoto opshtestvo i stanuva bilingvalno naselenie. Za izrazuvanje na svojata etnichka indentichnost, namesto Muslimani, go prifatija etnonimot Boshnjak. Istata nominacija ja koristat i za jazikot shto go zboruvaat. Namesto hrvatski ili srpski, Boshnjacite go koristat poimot bosanski jazik. Od vkupno 17.018 Boshnjaci vo RM, rechisi 8.560 go opredelile bosanskiot jazik kako majchin jazik. Ovoj jazik e prisuten na drzhavnite elektronski mediumi (radioto i televizijata), vo pechatot (mladinskiot v. „Liljan”), a imaat i svoj praznik (28 septemvri – Den na Boshnjacite). So etnonimot Boshnjak se zastapeni i vo Ustavot na RM. Tie aktivno uchestvuvaat vo politichkiot zhivot na RM organizirani vo tri politichki partii: Stranka na demokratska akcija (SDA), Boshnjachka demokratska partija (BDP) i Demokratska liga na Boshnjacite (DLB). LIT.: J. Trifunovski, Boshnjaci u Makedoniji, „Geografski pregled“, Sarajevo, 1961; Zavod za statistika na SR Makedonija. Popis na naselenieto, domakjinstvata i stanovite, 1981, Skopje, 1984; Zavod za statistika na R. Makedonija. Popis na naselenieto od 1994 g, Skopje, 1997; Zavod za statistika na R. Makedonija. Popis na naselenieto, domakjinstavata i stanovite vo R. Makedonija, Skopje, 2004; D-r Stojan Kiselinovski, Etnichkite promeni vo Makedonija (1913-1995), Skopje, 2000; D-r Stojan Kiselinovski – d-r Irena Stavovi-Kavka, Malcinstvata na Balkanot (ⅩⅩ vek), Skopje, 2004. St. Kis.
Кирилична верзија на написот
БОШЊАЦИТЕ ВО РЕПУБЛИКА МАКЕДОНИЈА