BALKANSKI JAZICHEN SOJUZ – strukturalna i gramat. nivelacija na balkanskite jazici, rezultat od aktivniot sozhivot na balkanskite narodi vo region bez granici pod isti ekonomski i kulturni okolnosti: polunomadsko stocharstvo, zaednichki pazari, meshani brakovi i dr. Dominacijata na grchkata kultura i rimskata administracija postavile osnova na BJS. Pogodni uslovi za takov razvoj imalo i pod Vizantija, a procesot bil zabrzan pod osmanl. dominacija, koga hristijanskata vera na nemuslim. naselenie mu sluzhela i za nacionalna identifikacija. Potrebata od zaemno razbiranje gi dovela lugjeto do masovna dvo- i trojazichnost, shto pridoneslo za spontano obrazuvanje na zaednichka struktura vo raznorodnite balk. jazici. Nivnite zaednichki strukturni osobenosti -balkanizmi (analitichka deklinacija, opisna komparacija, udvojuvanje na objektot i dr.) pretstavuvaat unikatna pojava. Spored merkata do koja e stignat razvojot na ovie osobenosti vo eden balk. j-k, se sudi i za stepenot na negovata balkanizacija. Makedonskiot pripagja kon centralniot krug (arom., juzhnoalb. toskiski dijalekt i bugarskiot). Vo jazicite od vtoriot krug (novogrchki, severnoalb. gegski dijalekt, jugoist. srp. govori i evropski turski) razvojot na nekoi balk. crti e nedovrshen. LIT.: P. Hr. Ilievski, Balkanoloshki lingv. studii, Sk. 1988, passim. P. Hr. Il.
Кирилична верзија на написот
БАЛКАНСКИ ЈАЗИЧЕН СОЈУЗ