BALKANSKI VOJNI. (oktomvri 1912 – 31. Ⅶ 1913) – Prvata i Vtorata balkanska vojna. Prvata balkanska vojna se vodela megju drzhavite od Balkanskiot sojuz (Srbija, Bugarija, Crna Gora i Grcija) i osmanliskata drzhava (oktomvri 1912 – maj 1913) za nejzinite balkanski vladenija. Vo sostavot na armiite na drzhavite chlenki na Balkanskiot sojuz se borele i mnogu Makedonci, vo ochekuvanje na osloboduvanjeto i drzhavnoto osamostojuvanje na Makedonija. Najznachajni bile severnoalbanskoto, kosovsko-metohiskoto, makedonskoto, trakiskoto, tesaliskoto i epirskoto vojuvalishte. Sojuznicite mobilizirale okolu 720.000 vojnici. Priblizhno tolku mobilizirala i osmanliskata drzhava. Vtorata balkanska vojna se vodela za podelba na Makedonija (30. Ⅵ – 31. Ⅶ 1913). Zapochnala so bugarskiot napad vrz armiskite edinici na Srbija i Grcija. Crna Gora ja poddrzhala Srbija, a podocna vo vojnata protiv Bugarija se vkluchile i Turcija i Romanija. Borbite glavno se vodele na srpskobugarskiot i na grchko-bugarskiot front vo Makedonija. Makedonskoto naselenie vo brojnost od okolu 100.000 lica bilo prisilno mobilizirano vo dvete zavojuvani strani. Vo ovie vojni zaginale okolu 40.000 lica od Makedonija. Vojnata bila zaprena na 31 juli, a na 10. Ⅷ 1913 g. bil potpishan Bukureshkiot miroven dogovor, so koj Makedonija bila podelena pomegju Srbija, Grcija i Bugarija. V. St.
Кирилична верзија на написот
БАЛКАНСКИ ВОЈНИ